Nakon pandemije koronavirusa potražnja za proizvodima u svijetu sve je veća, zbog čega se može očekivati rast inflacije koja će se, ako bude velika, odraziti i na BiH u smislu viših cijena, ali i djelomičnog rasta kamatnih stopa.
Gotovo svi veći ekonomski autoriteti u svijetu naglašavaju da nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti, nego kolika će biti i kako će se ona odraziti, prije svega na kamatne stope koje su već počele rasti. Recimo, kamatna stopa na talijansku desetogodišnju obveznicu za samo dvadesetak dana porasla je s 0,4 na 0,8 posto, a slično se događa i s ostalim obveznicama razvijenih država svijeta.
Kada je riječ o BiH, iz Centralne banke BiH nedavno su prognozirali da će inflacija u ovoj godini iznositi 0,94 posto, a u narednoj, 2022. godini 1,31 posto, međutim mnogo više utjecaja na BiH imat će rast inflacije prije svega u Europi, a zatim i u svijetu.
Sponzorirani članak
Velika akcija Hisense klima u Eltingu: Vrhunski uređaji, 5 godina garancije i osigurana montaža
“Inflacija je izvjesna nakon dugog perioda bez nje, ali neizvjesno je kako će se ona manifestirati, kada će se pojaviti i koliko će trajati. Sve je vezano za pakete stimulansa i fiskalne monetarne pomoći tijekom prošle i na početku ove godine. Mi imamo stabilan monetarni sistem, ali inflatorna djelovanja u smislu rasta cijena koja su posljedica inflacije ne možemo izbjeći. Inflacija se već reflektirala na cijene i narušavanje životnog standarda građana BiH. I MMF je izašao s predviđanjima o inflaciji koja će se prije svega odraziti na kamate za zaduživanje država, a to će se odraziti i na domaće tržište”, rekao je za “Nezavisne novine” Admir Čavalić, ekonomista.
Ipak, s obzirom na to da su u BiH kamate na kredite već velike u odnosu na razvijenije zemlje u svijetu, ekonomisti smatraju da će doći do njihovog rasta, ali ne drastičnog.
Što se tiče cijena, u posljednjih nekoliko mjeseci one u svijetu značajno rastu… Nafta koja je prošle godine bila ispod 40 dolara po barelu danas je oko 70 dolara, a slično je i sa hranom. Cijene kukuruza, soje, pšenice, mesa na tržištu SAD u posljednjih malo više od šest mjeseci porasle su za gotovo 50 odsto, isto kao i cijene metala i građevinskih proizvoda.
I Ujedinjeni narodi u petak su priopćili da su globalne cijene hrane porasle, i to najvećim tempom na mjesečnoj razini u posljednjih 10 godina. U svom izvješću UN navodi da globalni indeks cijena hrane raste već 12 mjeseci uzastopno jer su opskrbljivači pogođeni poremećajima u proizvodnji, radnim procesima i transportu tijekom pandemije koronavirusa.
Samo u svibnju, kako navodi UN, cijene su na godišnjej razini porasle za 39,7 posto, što je najveći mjesečni rast od listopada 2010. godine.
“Rast cijena je rezultat obnovljene potražnje u pojedinim zemljama i manje proizvodnje u prethodnom periodu usred uvođenja restrikcija na kretanje ljudi. Veća potražnja i manja proizvodnja dovest će do rasta inflacije u vrijeme kada ekonomije izlaze iz krize”, naveli su Ujedinjeni narodi.
