I AccuWeather piše o zabrinutosti u Europi zbog cijena energenata.
”S jedne strane, hladna, potencijalno snježna druga polovina zime mogla bi zvučati divno stanovnicima koji već godinama imaju zime bez snijega, ali, s druge strane, takvi uvjeti mogu dovesti do financijskih problema jer računi za grijanje rastu. U usporedbi s 2020., Europljani su do sada u 2021. doživjeli povećanje cijena plina za 600 posto.
Ograničena ponuda i sve veća potražnja za plinom kako se gospodarstva počinju oporavljati od pandemije koronavirusa izvršili su pritisak na cijene”, piše AccuWeather.
Sponzorirani članak
Centar za mlade Čapljina organizira besplatne radionice video montaže - prijavite se
Jedan od najpoznatijih ljudi u ovom biznisu Pavao Vujnovac kazao je da su u Europi tektonske promjene u energetici najavljene još objavom europskog Zelenog plana, piše Večernji list BiH.
– Već tad je bilo jasno da je pred nama novo doba koje će donijeti velike promjene ne samo u energetici već i u brojnim industrijama, ali i životima običnih ljudi – naveo je uz ostalo.
Nastavak kaosa s cijenama energenata se nastavlja. Na benzinskim crpkama diljem BiH već se špekulira o mogućnosti da cijena litre goriva uskoro poraste i na 3 KM, a ako se to dogodi, pitanje je kako će uopće žitelji ove zemlje preživljavati. Rast cijena redovito donosi do raznih poskupljenja, prvenstveno hrane pa onda i svega ostaloga, a ionako je sve poskupjelo do te mjere da je kupnja osnovnih namirnica postala luksuz.
U manjim trgovinama, tzv. dućanima i piljarama, već se naveliko govori o zatvaranju jer preskupu hranu više nitko ne može kupovati, a povratak “teka” u koje se kupci masovno zapisuju dodatno usložnjava situaciju.
Voda došla do grla
– Poskupi gorivo, nama dođe obavijest o poskupljenju kruha, mlijeka, ulja, maslaca, voća, povrća. A dok je ono i pojeftinjavalo, nama po takvim cijenama nije dolazilo. Sada je voda došla do grla. Moram platiti robu, nuditi je po višim cijenama, a kupci nemaju više takvu kupovnu moć kao nekada. Kako ženi koja 10 godina ovdje kupuje sada reći da je ne mogu pričekati za novac, a znam da od svoje mirovine ne može preživjeti cijeli mjesec uz ovakve cijene. Dobavljači nam otvoreno govore kako možemo očekivati nova poskupljenja, a što je rješenje osim ključa u bravu – kaže nam žena u jednoj mostarskoj trgovini.
Prijevoznici pak najavljuju ukidanje brojnih autobusnih linija, zatvaranje prijevozničkih tvrtki, slabljenje gospodarskih giganata zbog cijene prijevoza. Iz Udruge prijevoznika za unutarnji i međunarodni promet RS-a očekuju cijenu goriva od 2,50 KM uskoro, a uz namete države i česta poskupljenja, neki su, priznaju, čak i pred gašenjem tvrtki.
– Čim gorivo poskupi, gotovo sve vrste robe i usluga također poskupe. Međutim, prijevoz ne prati ta poskupljenja. Naše cijene su iste sada kada je gorivo gotovo 2,50 KM, kao i kada je njegova cijena bila 1,50 KM – kazao je za Klix predsjednik udruge Nikola Grbić.
U protekle tri godine više od 5 tisuća profesionalnih vozača otišlo je iz BiH. Tragom informacija kontaktirali smo Ministarstvo trgovine FBiH, Sektor za cijene i analizu tržišta. Cestovni prijevoznici uime Vanjskotrgovinske komore također su ustvrdili da je trenutačno stanje neodrživo. Tragom informacija kontaktirali smo Ministarstvo trgovine FBiH, Sektor za cijene i analizu tržišta.
Cijena je u prosjeku 2,35 KM po litri benzina i 2,33 KM po litri dizela. Bez špekulacija o tome dokle cijene mogu ići, naveli su kako je vanjski čimbenik “krivac” za ovakvo stanje.
Hrvatski scenarij
– Sirova nafta tipa Brent 1. listopada 2021. iznosila je 78,52 dolara po barelu, a 20. listopada 85,80 dolara po barelu. Porast cijena naftnih prerađevina prouzročen je rastom burzovnih cijena sirove nafte na globalnom svjetskom tržištu i rastom tečaja dolara. Navedena dinamika cijena sirove nafte utječe i na burzovne kotacije naftnih prerađevina na referentnim burzama u Mediteranu te slijedom toga i na formiranje rafinerijskih cijena.
Imajući u vidu navedeno, evidentno je da je vanjski čimbenik (burzovne kotacije) utjecao na povećanje rafinerijskih cijena, odnosno nabavnih cijena prerađevina, a BiH, kao uvoznik, na navedeno ne može utjecati – stoji u odgovoru Večernjaku.
Vlada FBiH je još ranije gospodarskim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim prerađevinama propisala maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri prerađevina, a gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo maksimalnu visinu marži u iznosu od 0,25 KM po litri prerađevina.
Iako su bilo kakve mjere koje štite građane dobrodošle, činjenica je da u ovom slučaju o BiH malo toga ovisi pa se zaziva hrvatski scenarij prema kojem će država odlučiti o cijeni preko koje se ne može ići.
