Koliko je u prošloj godini poskupio građevinski materijal? Statistika kaže u prosjeku 35 – 45 %, no, neke stavke rasle su i više od 50 % poput željeza za armaturu, bakra i aluminija.
Svašta se događalo i mnogo toga je utjecalo na ovakav rast. Na svjetskom tržištu smanjena je proizvodnja građevinskog materijala kao posljedica Covid-krize, naveliko se povećala cijena prijevoza materijala, energenti također, a neki projekti su stavljeni na čekanje u iščekivanju boljih dana poput kuća, zgrada…
Željezo je sa 600 eura po toni poskupjelo na 1.000, za 30 % su poskupjele cigle, crijep… i to je problem u cijelome svijetu, piše Večernji list.
Sponzorirani članak
Kako izgleda rad u modernom trgovačkom lancu: Što Lidl donosi zaposlenicima u BiH?
Nedavno su iz Gospodarske komore Crne Gore uputili priopćenje kako bi svojim građanima pojasnili što se konkretno događa, a ista poruka se može primijeniti i u BiH kako bi se shvatili uzroci poskupljenja.
Usred svih restriktivnih epidemioloških mjera došlo je do zatvaranja mnogih tvornica za proizvodnju građevinskog materijala, što je uvjetovalo smanjenje opsega proizvodnje, a time i rast cijena. Nakon otvaranja granica profunkcionirao je prijevoz roba, ali slični problemi pogodili su i druge sfere proizvodnje, a kasnije i distribucije i prijevoz roba, što je negativno utjecalo na organizaciju prijevozničkih tvrtki i njihovih logističkih lanaca, navedeno je.
Još nešto značajno se dogodilo, a to je da je nakon lockdowna u 2020. u 2021. došlo do pokretanja gospodarstva.
Tvornice koje su zbog restriktivnih epidemioloških mjera smanjile opseg proizvodnje pa čak i zatvarale pogone sada ne mogu tržištu isporučiti tražene količine, pa se na isporuku određenih materijala čeka više mjeseci, što utječe na porast cijene materijala, istaknuto je u priopćenju Gospodarske komore.
Treba se prisjetiti i da se s 4.000 KM prijevoz robe iz Kine povećao na skoro 20.000, a ta je zemlja nekoć slala praktički sve što je mogla na svjetsko tržište pa se sada traže alternative. Sve podsjeća na kriznu 2008. kada je svijet plivao u recesiji, a pet godina je trebalo da se situacija smiri i da krene oporavak koji će cijene donekle normalizirati.
Danas pak stručnjaci s blagim oprezom tvrde da će se cijene korigirati kad dođe do normalizacije procesa proizvodnje i prijevoza, ali novi je problem inflacija i njezin utjecaj na cijene građevinskih materijala u budućnosti. Također, pitanje je u kojem će se smjeru kretati i zdravstvena kriza. Oni koji i utječu na kretanje cijena, najmoćnije države svijeta, u svojim analizama navode, ako se i nastavi rast cijena u prvoj polovini ove godine, da će on biti ograničen i moći će se nastaviti graditi.
Međutim, to vrijedi za zemlje poput Amerike, Kine, Njemačke, Velike Britanije… u BiH je prošlogodišnje poskupljenje izgradnje ugasilo neke projekte, a splašnjava i želja da se kupi nekretnina u zgradama u nastajanju jer kupci ne žele cijeli život provesti živeći s visokim kreditima.
A na čemu onda temeljiti optimizam? Građevinski poduzetnik iz BiH, s kojim je razgovarao novinar Večernjeg lista, a čiji identitet nije naveo, temelji ga na nedavnom usporavanju rasta cijena građevinskog materijala u razvijenim državama, dok zemlje trećeg svijeta to ”blago ispuhivanje cijena” nisu ni primijetile i one su nastavile rasti.
Ističe Tursku koja je pokrenula šest pogona za vučenu žicu koja je osnovni građevinski materijal i paralelno modernizirala tri postojeće čeličane, čime su udaljena tržišta zamijenili tom bliskom zemljom, što bi mogao biti jamac nižih cijena u budućnosti, a još ako budemo korak bliže kraju pandemije… Zvuči optimistično, ali nada umire posljednja, zaključuje Večernjak.
