Spremati se za maraton, makar i na rekreativnoj/amaterskoj razini, nije puko “trčkaranje” kako to ponekad djeluje za laike pa ću nastojati u sljedećim redovima prenijeti vlastito iskustvo.
Nijedan trener neće preporučiti pripremu maratona ukoliko nemate barem godinu fizičke aktivnosti iza sebe. Ako imate, onda slijedi 4 do 6 mjeseci vrijednog treninga za maraton. Osobno sam vrlo brzo poslije Zagrebačkog maratona 9. listopada 2016. odlučio trčati Zurich Marathon. U pet mjeseci, od studenog do kraja ožujka, sam pretrčao 1571km (redom po mjesecima: 257, 341, 267, 314, 392).
Unutar toga sam nastojao raditi vježbe snage kako bi prevenirao ozljede. Jedan tjedan treninga je nosio između minimalnih 65km do maksimalnih 110km trčanja što i nije posebno velika kilometraža za maratonca (elitni trkači rade 150 – 200km tjedno), ali je ipak kilometraža s kojom ne bi trebao riskirati nijedan početnik jer se tijelo na takav trening adaptira postepeno i godinama.
Osim fizički vrlo zahtjevnog treninga za trčanje maratona je jednako važna mentalna snaga jer je upravo to presudno u kriznim trenucima utrke na 42.195m.
Moj prosječan tjedan je izgledao ovako /ponedjeljak/: oko 3km zagrijavanja, intervalni trening ili ponavljanja dionica od 1000m maksimalnom brzinom, 6 do 10 ponavljanja po 1000m, oko 2km rastrčavanja (ukupno 12 do 16km); /utorak/: 12km laganim tempom; /srijeda/: tempo trčanje, odnosno trčanje brže od ili na planiranom tempu utrke (ukupno od 12 do 15km); /četvrtak/: brdsko trčanje (ukupno oko 16km unutar kojih je 5km uspona); /petak/: 12km laganim tempom; /subota/: trening dužine (minimalno 21km, maksimalno 35km); /nedjelja/: odmor.
Pred utrku za Zurich sam imao nekoliko ciljeva. Kao svaki maratonac, prvenstveno sam htio završiti utrku, potom popraviti svoje vrijeme (3:18), a onda i napasti cilj koji se za mene pokazao još uvijek nedostižnim: maraton ispod 3 sata. Prva dva cilja sam ispunio (uz vrijeme 3:12), treći će još sačekati.
Prosti proračuni govore da bi trkač sa 1:24 na polumaratonu (što je moj rezultat sa Splitskog polumaratona u veljači) trebao vrijediti za 2:59 na maratonu, ali za to se ipak treba još puno toga poklopiti. Na prosječnom tempu potrebnom za maraton ispod 3 sata (4 minute i 16 sekundi po kilometru) sam bio 28km, ali dalje jednostavno nije išlo tom brzinom.
Trkački benefiti
Istraživanja pokazuju da trčanje oko 30 kilometara tjedno povećava šanse za dugovječnost. Pripremanje i trčanje maratona poboljšavaju učinak na poslu. Trčanje je izvrstan izbor za zdravlje, ali i za povećanje produktivnosti te kreativnosti. Pripremanje za maraton zahtjeva planiranje, disciplinu, organizaciju, posvećenost i upornost te time značajno utječe na generalno poboljšanje osobnosti i karaktera.
Mostarski polumaraton temelj za okruženje
Trčanje je sve popularnije kao rekreativni sport koji je za zdravlje društva evidentno puno važnija kategorija od profesionalnog, a kojim se pretežito bavimo u balkanskoj svakodnevnici. Danas u Europi se oko 50 milijuna ljudi aktivno bavi trčanjem. U regiji, a onda i BiH, sve je više ljudi koji prihvataju ovakve navike, a svjedoci smo da je i sve više utrka u našem okruženju. Svoju utrku je prošlog vikenda dobio i Mostar, a to je još jedan dobar temelj za širenje rekreacije.
Vitalnost i opće zdravlje
Michel Patcas iz Zuricha je klasičan primjer jednog od niza rekreativaca u poznim dobnim kategorijama kakvi su redovita pojava na sličnim, posebno međunarodnim utrkama. Sa svoje 64 godine Michel je istrčao 42.195m za 3:56:57. Bio je među trkačima koji su imali oznaku i na leđima (“15X”) zbog posebnog postignuća: istrčao je svih 15 maratona u Zurichu. Na posljednjem je zauzeo 12. mjesto u svojoj dobnoj kategoriji od 60 do 65 godina. Na putu do starta mi je ispričao da je sudjelovao i na brdskoj utrci od 100km te da ponekad ljetuje u Istri. Aktivan sportski život mu donosi odlično opće zdravlje i vitalnost mladića.
Visoko razvijena sportska kultura
U šest dana u Švicarskoj sam imao prilike uvjeriti se u visoku razinu sportsko – rekreativne kulture koja vlada u ovoj zemlji. Posjetio sam redom Fribourg, Lausanneu, Montreux i Zurich te u svako doba dana stalno susretao niz trkača i biciklista jednako kao i pješake na ulicama ovih gradova. Na samoj utrci u Zurichu je bilo zadovoljstvo trčati uz potporu velikog broja navijača. Isti dan sam čitao i gnjevne komentare niza Mostaraca radi drukčije regulacije prometa u gradu povodom održavanja 1. Mostarskog polumaratona, koji je unatoč svim problemima imao vrlo dobru organizaciju.
HP Investing i Carski vinogradi
Aktivno sudjelovanje na 15. Zurich Marathonu, o čemu sam dojmove iznio u Dnevnom listu, omogućili su mi sponzori Preduzeće za projektiranje i građevinu, HP Investing, i Vinarija Carski vinogradi Mostar. Bio je to moj četvrti maraton gdje sam trčao u vremenu 3:12:17, odnosno gotovo 6 minuta bolje od prethodnog. Raniji rezultati: 3:54:52 (Beograd, 18. 4. 2015.); 3:38:18 (Ljubljana, 25. 10. 2015.); 3:18:11 (Zagreb, 9. 10. 2016.).
8.569 – Na tri utrke u sklopu manifestacije se prijavilo 9.452 sudionika, od toga ih je 8.708 startalo, a 8.569 završilo. Samo 139 trkača je odustalo, što je manje od 2 procenta ukupnog broja. Maraton je startalo 2349 trkača, a završilo 2237. Ovu najdužu dionicu na manifestaciji (42.195m) nije završilo njih 112.
2:12 – Kenijci su, osvojivši prva tri mjesta, očekivano dominirali i u Zurichu pa je maratonski debitant Vincent Tonui pobijedio u vremenu od 2:12.57. U ženskoj konkurenciji je slavila Vera Nunes (Portugal) sa 2:34.17.
87 – Na Zurich maratonu su trčali trkači iz 87 zemalja. S prostora Balkana su maraton trčali po jedan predstavnik iz Hrvatske i BiH.
26 – Medicinska služba je u Zurichu morala intervenirati 26 puta što je na ovakav događaj, i uz vrućinu u posljednjoj trećini utrke, bio povoljan ishod zahtjevne utrke. Između ostalih je od finiširanja maratona morala odustati i švicarska reprezentativka i jedna od favoritkinja, Michele Gantner.
