Može se očekivati tržišni šok s drastičnim padom cijena hrane

1239

Prekomjerna opskrba i pad potrošnje, kao i globalna recesija koja prijeti većini zemalja svijeta proizvest će tržišni šok s drastičnim padom cijena hrane, zaključak je zajedničkog izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu.

Takođe, utvrđeno je i kako će tijekom sljedećih deset godina rast ponude nadmašiti rast potražnje, uzrokujući da realne cijene većine robe ostanu na istom ili čak ispod svoje razine, prenosi Sputnjik.

“Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici, kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane”, kaže glavni tajnik OECD Angel Guria.

Rastuća svjetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta potražnje, iako se njeni trendovi razlikuju u pojedinim zemljama. Procjenjuje se kako će prosječna dostupnost hrane po glavi stanovnika do 2029. doseći oko 3.000 kalorija i 85 grama proteina dnevno, prenosi Biznis.ba.

“Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, tj. zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okolinu i sve više njih će umjesto životinjskih proteina izabrati alternative”, tvrde iz OECD-a.

U izvješću navode i da će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje mnogo uvoze.

“Iskustvo je pokazalo da trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane. Potrebna nam je bolja politika, više inovacija, povećane investicije i veća integracija kako bi izgradili dinamičnu, produktivnu i otpornu poljoprivredu i prehrambeni sektor”, napomenuo je direktor FAO Kou Dongyu.

Očekuje se i da će svjetska proizvodnja žitarica porasti za oko 85 posto u sljedećih deset godina, a kao glavni razlog navode veća ulaganja u tehnologiju proizvodnje i bolje prakse uzgoja.

Također, izvješće procjenjuje i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14 posto zbog poboljšanja u ishrani i ekstenzivnom načinu uzgoja. Naglašena je i trajna potreba za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.

Pod pretpostavkom nastavka trenutnih politika i tehnologija, predviđa se da će emisija staklenih plinova u poljoprivredi rasti za 0,5 posto godišnje, što ukazuje na smanjenje intenziteta ugljen dioksida u poljoprivredi. Stoka će činiti 80 posto ovog globalnog povećanja.

“Osim Covid-19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama. Prehrambeni će sustav također morati prilagoditi se preferencama potrošača i iskoristi digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim lancima”, zaključuje Guria.