Već je više puta ponovljeno kakoje ova ekonomska kriza danas specifična u smislu da se nije kretala na način kako je to bilo 2008. godine, gdje je financijska kriza prethodila recesiji u svjetskom gospodarstvu, kaže za klix.ba ekonomski analitičar Damir Bećirović.
“U 2021. godini se može očekivati da će se recesija snažno odraziti i na financijski sustav. Kako se kod nas radi o izrazito bankocentričnom financijskom sustavu, u tom smislu trebamo vidjeti što će se događati s bankarskim sektorom u sljedećoj godini.
Iako je i 2020. godinu u bankarskom sustavu obilježilo otežano poslovanje i dosta veliki pad prihoda, treba ipak reći da je on u ovoj krizi do sada pokazao stabilnost i da se prema izvješćima agencija za bankarstvo bankarski sektor još uvijek nalazi unutar zahtijevanih ključnih pokazatelja poput stope adekvatnosti kapitala i racija likvidnosti (LCR).
Sponzorirani članak
Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja
Smatram da su mjere koje su regulatori donosili u ovom razdoblju imale pozitivan utjecaj na održavanja stabilnosti sustava i povjerenja u njega, ali je isto tako očigledno da neke od njih, poput moratorija na otplatu, ne mogu trajati vječno”, kaže on.
Ta mjera je imala pozitivan efekt kako za dužnike tako i za banke, dodaje, ali je ipak predstavljala mjeru koja samo daje dodatno vrijeme da se svi prilagode novim okolnostima.
“Druga polovica sljedeće godine će biti neizvjesna za bankarski sustav. Prestankom moratorija udio ‘loših plasmana’ će se znatno povećati povlačeći i povećane troškove rezervacije.
S druge strane je prema mom mišljenju značajnija stvar što se potražnja za kreditima neće oporaviti najmanje još dva tromjesečja, što dodatno usložnjava cijelu situaciju, jer se očekivani gubici mogu nadomjestiti samo povećanim plasmanima”, navodi on.
Banke su toga svjesne, pa prema mojim informacijama traže produženje rokova za moratorij kako bi lakše dočekale očekivani značajniji oporavak gospodarstva u posljednjem tromjesečju iduće godine, navodi on.
“Ovdje bi važnu ulogu mogle imati i mjere subvencioniranja kredita, te garantni fondovi, pod uslovom da funkcioniraju efikasnije nego do sada, jer bi se na taj način mogla stimulirati potražnja za kreditima od gospodarskih subjekata. Ono za čime banke sada žude je povratak optimizma na tržištima, a do tada se nadaju da će se kupovina vremena produžiti”, zaključio je Bećirović.
Prema odluci koju je Agencija za bankarstvo donijela u kolovozu, klijenti su imali rok do kraja godine da od subjekata bankarskog sustava traže određene mjere i sada taj rok istječe.
Mjere koje se odobre za zahtjeve koji budu podneseni do kraja godine mogu biti na razdoblje od šest do 12 mjeseci, ali regulator bankarskog sustava u FBiH ne namjerava podržavati popularni moratorij niti neke druge korona-mjere.
