
Mario Jurković dečko iz Čapljine već dvije godine košarkaši je sudac na Premijer ligi Bosne i Hercegovine.
Od djetinjstva Mario se odlučio baviti košarkom te je kao klinac trenirao u Čapljini. Nakon ozljede koljena rodila se želja da ostane u ovom sportu što se na kraju pokazalo izvrsnom opcijom.
Košarkaški sudac postao sa 18 godina
U razgovoru sa Mariom doznajemo kako se ovaj Čapljinac odlučio upustiti u sudačke vode.
”Prerano sam morao napustiti košarku u smislu igre i nastupanja za svoj klub. Ideja o suđenju se rodila nakon operacije koljena, nakon koje nisam mogao nastaviti igrati, odlučio sam se baviti suđenjem jer košarku volim i jednostavno nisam mogao bez nje te sam na taj način htio ostati u košarci i uživati u ovom poslu. Na prvi sudački seminar otišao sam kad sam imao 18 godina i još uvijek sam tu. Nadam se da ću i ostati još dugo u sudačkim vodama jer obožavam ovaj sport i zaista uživam u suđenju”, ističe Mario.

Lijepo je suditi u svom gradu
Mario je sa svojim kolegama Draganom Porobićem i Božidarom Radanovićem dijelio pravdu na terenu u Čapljini gdje su se sastale ekipe Čapljine i Sparsa.
”Moram bit iskren i priznat vam da prvi put sudim službenu utakmicu Premijer lige u Čapljini. Kad sam dobio to delegiranje bio sam sretan. Osjećaj kad sudiš u svom gradu je ugodan iako to zna biti ”najteži teren”. Bez obzira na sve smatram da se uz pravu pripremu za utakmicu, zajedno sa svojim kolegama, sve može postići pa na kraju gdje god da sudim to bude teren-dvorana kao i svaka druga”, ponosno će Jurković.
Susret Čapljina i ABA ligaša ”Spars Railway” završio je u korist gostiju, a delegat na utakmici bio je Momčilo Bodiroga.

Upoznavanje novih ljudi i stvaranje novih prijateljstava je još jedna stvar koja Marija privlači u suđenju.
”Sudit Premier ligu je jako zanimljivo pogotovo nama mlađim sucima. Iz utakmice u utakmicu sudiš sa nekim drugim kolegama iz BiH, upoznaješ nove ljude i stvaraš nova prijateljastva. Suditi Premier ligu ove godine je bilo malo nekako čudno. Na početku prvenstva trebalo je neko određeno vrijeme da svi naviknemo na odigravanje utakmica bez publike. Ali uz maksimalni pristup svakoj utakmici brzo smo stigli na zavidan nivo i sada nam je to postalo normalno”.
Na upit koji su njegovi ciljevi za budućnost Mario odgovara: ”Idući korak u suđenju je svakako da svaku nadolazeću utakmicu odsudim na najbolji način, kao da je svaka utakmica finalna, a ostalo ako treba doći će radom i treningom. Naravno da svi mi težimo ka nekom većem cilju, a ja se mislim ozbiljno nastavit bavit ovim poslom i težiti ka što većim ciljevima. Za sada jedan jedini cilj jeste naporan rad”, zaključio je naš razgovor Mario Jurković, mladi košarkaški sudac iz Čapljine.

Svoj posao suca na utakmici u Čapljini Mario je, kao i sve dosadašnje utakmice u svojoj karijeri, odradio profesionalno.
Mariju želimo puno sreće i uspjeha u daljnjem radu, nadolazećim utakmicama te u izgradnji profesionalne košarkaške karijere.


