Cijene životnih namirnica ne prestaju rasti

466

Dok se političari pretežno bave izbornim kombinatorikama, građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s novim valom poskupljenja. Cijene osnovnih životnih namirnica ne prestaju da se povećavaju, pa je tako pored ulja, brašna, mesa, i povrće svaki dan sve skuplje. Provjerili smo, koji je razlog tome i da li postoji rješenje?

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, cijene hrane u prosjeku su više za 2,3 posto u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na to da povećanje cijena konstantno traje od početka godine, za građane je i deset feninga mnogo.

Trgovci kažu da ništa nije do njih i da su oni samo karika u većem lancu.

MILAN SIMIĆ, vlasnik lanca marketa: „Mi smo jedna mala državica Bosna, ovakva kakva jeste. Nemamo mi vlastitu proizvodnju, nemamo mi zaliha, sve što stiže, stiže iz inozemstva, a to što stiže stalno je skuplje“.

Ništa bolja situacija nije ni s povrćem.

OLENIJA TRIFKOVIĆ, prodavačica na tržnici: „Kukaju na cijene, kukamo i mi, i nama je skupo. Mada se ne kupuje kao prije što se kupovalo, ali opet kupuje narod. Ako je prije kupovao deset 15 kila, sad kupi pet“.

Sve je skupo. To je ono što su nam rekli i prodavci, ali i kupci ovdje na zelenoj pijaci u Bijeljini, poskupjelo je sve povrće, počev od krumpira, koji je dvostruko skuplji, preko zelenih i crvenih paprika koje se koriste za pripremu zimnice, a koje koštaju od 3 do 3,5 marke do boranije koja doseže cijenu od šest do čak osam maraka za kilogram.

Pekari, koji su također nedavno podigli cijene svojih proizvoda, kažu da su bili prinuđeni na taj korak jer, usprkos dobrom rodu, pšenice nema dovoljno.

RADENKO PELEMIŠ, predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina: „Imali smo veoma bogat rod pšenice i očekivali smo da bude cijena stabilna. Uslijed loših vremenskih uvjeta i podbačaja u kukuruzu jedan dio otići će u stočnu ishranu, time dolazi do veće potražnje za pšenicom i skoka cijene iste“.

Dok su pojedini političari našli idealno rješenje za skok cijena, a to je da se kupuje manje, kada se politička retorika stavi u stranu, postavlja se pitanje, na koji način zauzdati cijene i dugoročno stabilizirati tržište?

MARIN BAGO, Udruga za zaštitu potrošača, Mostar: „Ključ u rješenju situacije je jednostavno oživljavanje domaće proizvodnje, u poljoprivredi, u stočarstvu i voćarstvu. Ne možete praviti nikakvu strategiju ako uvozimo 80% hrane.“

Dužničko ropstvo, potpuno siromaštvo, samo su neka od nimalo optimističnih predviđanja ekonomista za naredni period.

ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomski analitičar: “Čeka nas očito najgori scenario ako vlast se ne prizove pameti i ne počne da gleda narod”.

Naši sugovornici ocjenjuju da je proizvodnja hrane prioritetni nacionalni interes i da tu prestaje sva retorika. Adekvatno planiranje i strategija proizvodnje mogu ne samo osigurati stabilnost u pogledu dovoljnih količina hrane, nego i stabilizirati cijene i osigurati kontrolu nad domaćim tržištem, piše BHRT.