Poskupljenja će se nastaviti – proizvodnja hrane za osobne potrebe sve poželjnija

1236

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini utemeljena je Zakonom o zaštiti potrošača u BiH. Ima status pravne osobe i djeluje kao samostalno i neovisno tijelo u cilju promocije dobrog i učinkovitoga provođenja politike zaštite potrošača u ovoj zemlji.

Ombudsman Saša Marić proteklih godinu i pol dana ima pune ruke posla jer je zdravstvena kriza prouzročila i gospodarsku, a aktualna je i energetska, tako da Marić konstantno diže glas i upozorava, a time i usporava udare na potrošače koji postaju neizdrživi.

Marić je za Večernji list prokomentirao aktualna poskupljenja te poslao poruke potrošačima – od važnosti proizvodnje hrane za vlastite potrebe do novca koji im šalje dijaspora.

Večernji list: Kako komentirate ovu situaciju koja se s globalnoga tržišta prelijeva na naše područje, a to je da cijene stalno rastu, praktički su rekordne, od osnovnih životnih namirnica pa do svega ostaloga?

– Situacija općenito nije povoljna. Promatramo potrošače kao najranjiviju skupinu društva. Oni svakodnevno troše novac na hranu, komunalne usluge i ostalo, a cijene se povećavaju i u dogledno vrijeme ta poskupljenja neće stati. Ono što je problem kada govorimo o BiH je to da nema rasta primanja, ni mirovina ni plaća.

Ti segmenti ne prate ni stope inflacije ni stope rasta potrošačke košarice. To može dovesti do ozbiljnih problema i socijalne nesigurnosti, siromaštva i to je ono na što upozoravamo i što mjerodavni u ovoj državi moraju ozbiljno shvatiti te činiti nešto.

Večernji list: Što poručiti potrošačima u ovoj situaciji enormnoga rasta cijena hrane? Je li to proizvodnja za vlastite potrebe?

– Proizvodnja hrane za osobne potrebe iznimno je dobrodošla, ali, nažalost, imamo one koji nisu skloni tome ili ne znaju to raditi, međutim, hvale je vrijedan potez svake razine vlasti koja to zagovara.

To je prilika da se iskoriste prirodna bogatstva koja su u Bosni i Hercegovini jako velika, imamo zemljišta na kojima štošta može uspijevati, vodu te to u budućnosti može donijeti i osobnu zaradu, ali i značajne financijske uštede jer sve ono što posadite ili posijete nećete morati kupovati, imat ćete hranu za sebe.

Na kraju krajeva, to je kontrolirana domaća hrana, bez dodatnih pesticida. Niste primorani kupovati nešto o čemu ne znate ništa, već uzgajate sebi kvalitetno i domaće.

Večernji list: Dijaspora šalje potrošačima, svojim obiteljima u BiH, veću količinu novca, međutim, on je uglavnom socijalne prirode. Stručnjaci pozivaju da on bude investicijski i iskorišten za nove projekte. Kako to komentirate?

– Dijaspora u najvećoj mjeri šalje novac za socijalne izdatke, šalje se novac rodbini kako bi mogla živjeti ili preživjeti u BiH.

Međutim, za ovo drugo, za investicije trebamo aktivniji angažman vlasti – od općinskih do županijskih i entitetskih, jer teško tko može privoljeti investitora, stranca ili domaćega da ulaže u BiH ako on ne može za 24 ili 48 sati dobiti papire kako bi pokrenuo neki posao i bavio se biznisom.

To se treba mijenjati, a procesi rješavanja dokumentacije za pokretanje posla maksimalno ubrzati.

Večernji list: Što poručiti građanima, kako trošiti novac u ovom kriznom razdoblju?

– Građani moraju iskazati i vlastiti angažman, gdje će i koje proizvode kupiti te po kojoj cijeni. Važno je voditi računa o tome da se prate oni proizvodi koji su na popustu, odnosno da je to stvarni popust pa će ostati novca za nešto drugo.

Živimo u kriznom razdoblju i ne bi se trebalo nepotrebno trošiti novac na stvari koje nisu nužne. Važno je voditi računa o svojoj potrošnji, onoj prioritetnoj, da se kupi osnovno, a onda što ostane za neki luksuz koji sebi želimo priuštiti i slično.