U BiH sve više siromašnih, a depoziti stanovništva u bankama nikad veći

663

Cijene nezaustavljivo rastu, a plaće stagniraju i to godinama. Većina građana svaki mjesec jedva sastavlja kraj s krajem. Iz mjeseca u mjesec svi im je teže, a svaki naredni čini im se sve duži. No, nije tako svima. Ima i onih koji žive dobro. Takvi su uštedjeli pozamašne iznose. Da se nađe. Depoziti stanovništva u bankama dostigli su nevjerojatnih 14,5 milijardi maraka.

Dok većina preživljava, najnoviji podaci upravo govore da itekako ima onih koji novac čuvaju za sutra. Štednja u bankama ili u kućnoj varijanti.

Prema podacima CBBiH, na kraju rujna 2021. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 14,49 milijardi KM, što je najveći zabilježeni nivo. Depoziti stanovništva imaju daleko najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka – 53,4 posto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu financiranja i funkcioniranja banaka.

Mnogi u strahu za budućnost štede. Kapital je plašljiv, a bh. gospodarski ambijent nestabilan, zato štednja raste.

“Niko normalan kad pogleda naša tri dnevnika, nažalost, ne bi ulagao u BiH. Onda su i domaći ‘povukli ručnu’, tako da nema očekivanog rasta i razvoja. Zbog toga je štednja korporejta porasla više od štednje stanovništva, a ukupno je štednja u ovih osam mjeseci 8,6 posto”, kaže Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet ističe da ovo dokazuje da građani nemaju gdje ulagati novac, nemaju prilika na financijskom tržištu niti sklonost za poduzetništvo. Bolje bi bilo, ocjenjuje, da štednja opada, a da se povećava poduzetnička aktivnost.

Štednja raste, ali je pitanje tko štedi, a tko je primoran dodatno se zadužiti. S vremenom, raste i jaz između bogatih i siromašnih.

“Ponuda kredita je veća od potražnje i dok potražnja ne bude puno veća od depozita koji imamo nema razvoja”, ističe Kutle.

“Oni koji zarađuju više, imaju depozite, oni koji zarađuju manje ili imaju povećane potrebe zbog formiranja obitelji, drugih planova i kupovine stana, oni se zadužuju. Potrebne su brojne javne politike, ekonomske, uključujući i fiskalne, kako bi se uvelo progresivno oporezivanje onih koji imaju više dohotke”, zaključuje Domazet.

Banke i štednja u njima su stabilne, za razliku od političke situacije koja je bila i ostala najveća prepreka ne samo ekonomskog oporavka nego skoro svih segmenata bh. društva, pišie FTV.