Sve nas je manje

732

I dok se bh. političari prepucavaju oko toga tko zvecka oružjem i priziva novi ratni sukob, država ostaje bez stanovništva.

Nije više samo riječ o građanima koji idu trbuhom za kruhom i bolju budućnost traže u zemljama Zapada nego je zabrinjavajuća činjenica da je prošle godine zabilježen najmanji broj živorođenih, a naviše umrlih u poratnom razdoblju.

Prirodni priraštaj

Naime, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je 1996. godine broj umrlih na tisuću stanovnika iznosio 6,9, a živorođenih 12,8, što pokazuje da je prirodni priraštaj iznosio 5,9 promila.

Prošle, 2020. godine prirodni priraštaj je smanjen na -5,0 promila jer je broj umrlih na tisuću stanovnika iznosio 12,8, a živorođenih 7,8.

No, prema posljednjem popisu stanovništva, broj građana starijih od 65 godina iznosi 473.927, što pokazuje da BiH postaje zemlja staraca.

Naime, iz Agencije tvrde da je prirodni priraštaj bio pozitivan do 2007. godine, nakon čega se bilježi samo crna statistika. Tim negativnim podacima zasigurno je doprinijela i pandemija koronavirusa, a BiH već duže vrijeme drži rekord prema broju smrtnih slučajeva u Europi.

Pooštreni uvjeti

Demografskom kolapsu doprinosi i činjenica da je našu državu u prvoj polovici ove godine napustilo 85.000 osoba iako su uvjeti za boravak u drugim zemljama pooštreni zbog epidemioloških mjera nametnutih zbog pandemije koronavirusa. Više od pola milijuna osoba napustilo je državu u šest godina prije pojave pandemije koronavirusa, a čak 46 posto tih osoba mlađe je od 35 godina.

Domaći političari, boreći se za fotelje, demografski fijasko BiH vješto ignoriraju. Iako se, tu i tamo, u pojedinim lokalnim zajednicama pokušava nešto uraditi da se zadrže mladi, sistemskog rješenja na državnoj ili entitetskoj razini nema, a sudeći prema aktuelnoj političkoj situaciji, u skorije vrijeme ga neće ni biti.
Posljedice rata u BiH

Sociolog Jusuf Žiga kazao je za „Avaz“ da je BiH u demografsku tranziciju, koju karakterizira smanjen broj rođenih i veći broj umrlih, ušla u predratno razdoblje, ali i da su po demografsku sliku evidentne posljedice broja stradalih u ratu.

”Poratno razdoblje karakteristično je prema frustrirajućoj političkoj i teškoj ekonomskoj situaciji, nezaposlenosti, što je veoma poticajno za odlazak mladih, fertilno sposobnih ljudi. Bh. društvo je zasigurno jedno od najstarijih društava, s najmanjim postotkom mladih. To predstavlja najveću moguću opasnost po budućnost zemlje. Oni koji treba da vode računa o tome, ne vode”, rekao je Žiga.