Rezolucijom 54/134 Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 25. studenog kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Povijesno, taj se datum temelji na datumu atentata na tri političke aktivistice iz Dominikanske Republike, kojeg je 1960. godine naredio dominikanski diktator Rafael Trujillo.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se sa svrhom podizanja svijesti o činjenici da su žene širom svijeta izložene silovanju, obiteljskom nasilju i drugim oblicima nasilja, a obilježava se od 1999. godine.
Kada se govori o nasilju nad ženama mislimo da je to problem koji je ”negdje daleko”, no zabrinjavajuća je činjenica da u našem okruženju postoji sve više slučajeva fizičkog i psihičkog zlostavljanja žena.
Sponzorirani članak
Prilika za mlade: Besplatna probna predavanja za CNC operatere u INTERA Tehnološkom Parku
Psihičko i fizičko zlostavljanje
Jedna naša sugrađanka, čija je adresa trenutno u Njemačkoj, pristala je govoriti za naš portal, pod uvjetom anonimnosti, o zlostavljanju koje je doživjela u obitelji.
”Doživjela sam zlostavljanje od strane muža. Krenulo je kao psihičko zlostavljanje, koje ispočetka ne primijetite. Provjeravanje poruka, pa praćenje, pa neke sumnje… I sve mislim, ne događa se to meni, umišljam, pa pređeš preko toga, a ono se samo nastavlja”, kaže nam sugrađanka.
”Poslije toga je to preraslo u vrijeđanje, omalovažavanje, neko psihičko zlostavljanje, a nedugo nakon toga i u prvi udarac. Ja to nisam dugo trpila, skupila sam stvari i otišla u inostranstvo”, govori dalje ova Čapljinka.
Uvjerena je, kaže, da je ovakvih situacija u Čapljini puno.
FOTO | Tribina u Čapljini: Nasilje u obitelji i nad ženama sve češća pojava u Hercegovini
”Kad sam pričala sa prijateljicama o problemu, shvatila sam da je većina njih doživjela nešto slično, neka u manjem, a neka u većem obimu. Usudila bih se reći da je od njih 10 čak 8 imalo slično iskustvo. Kad vam se ne događa, ne obraćate pažnju da se događa drugima, ali vjerujte mi da toga ima i više nego što smo svjesni”, ističe.
Dodaje kako treba reagirati već kod prvog pojavljivanja problema.
”Nikad se to neće smanjiti. Od vrijeđanja će krenuti na udarac, samo je pitanje koliko će žena to trpiti”, zaključuje naša sugrađanka.
Dr. Romić: Nasilje kriju i žrtva i počinitelj
Prof. dr. Marko Romić za Čapljinski portal ističe da je nasilje u obitelji jako česta pojava na području Hercegovine.
”Tu pošast kao zajednica ne vidimo i o njoj nedovoljno pričamo, a o tome znaju samo oni u čijoj se kući i obitelji to događa, drugi se čine kao nezainteresirani i koliko je to veliki problem i koliko će postati problem cijele zajednice, jer ako su u obiteljima bolesni članovi obitelji, cijela će zajednica biti bolesna”, govori dr. Romić.
Dodaje kako se nasilje reflektira na djecu i na sve članove obitelji.
”Taj fenomen se krije, a kriju ga najviše žrtve nasilja. Sam sam svjedočio slučajevima kad žena dođe modra, ali drugi dan će ona zanijekati sve i u centru za socijalni rad, i pred psihologom i pred policijom i na taj način doprinijeti da sljedeće batine budu još gore”, dodaje Romić.
Nismo spremni odgovoriti na izazov kao društvo
Navodi kako kao društvo nismo spremni odgovoriti na ovaj problem.
”Mi kao društvo nemamo dovoljno onih koji u okviru institucija razmišljaju o potrebama društva. Iako se mnogi kunu u interese narodne ili interese zajednice, praksa pokazuje da u većini segmenata života mi to nemamo i nazadujemo”, dodaje.
”Nasilje u obitelji se povećalo u ovom vremenu pandemije, a na temelju mog svakodnevnog rada vidim da nasilje u obitelji u vremenu pandemije raste”, zaključio je Romić.
Različiti oblici nasilja
Postoje različiti oblici nasilja nad ženama, uključujući tjelesno, psihičko, spolno i ekonomsko nasilje. Opća preporuka br. 19. CEDAW Odbora o nasilju nad ženama i Istanbulska konvencija definira nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i kao oblik diskriminacije žena koje je usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.
Procjenjuje se da svaka treća žena u svijetu trpi neki oblik nasilja i to često od osobe iz svoje bliske okoline, najčešće partnera.
O tome smo više doznali od prof. dr. Dragana Babića.
”Agresivnost i nasilje datiraju od postanka čovječanstva i imali su kroz povijest različite oblike. U povijesti nije bilo nasilnijeg i agresivnijeg vremena nego danas, posebno u našoj regiji”, ističe dr. Babić.
”Muški spol je kroz povijest povlašten, mi smo muškarci kao jači spol, a žene ljepši spol, i od malih nogu nas tako odgajaju da trebamo biti važni i glavni. Testosteron je hormon koji imaju muškarci i žene, ali ga muškarci imaju više i on im daje snagu i važnost, a dovoljno je znati da ga sportaši koriste kao doping, čime se povećava snaga ali i fizička dominacija nad ženskim spolom”, objašnjava dr. Babić.
Tri kategorije nasilnika
Navodi kako profil nasilnika nije lako objasniti, a ni prepoznati.
”Imamo ti kategorije – one koji su zdravi, one koji su poremećeni i one koji su psihički bolesni. Najveći broj nasilnika je iz kategorija koji su zdravi ili koji su poremećeni nego iz kategorije psihičkih bolesnika. Svi mi imamo u sebi dozu narcisodnosti, paranoidnosti, šizoidnosti, ali u manjoj razini i ne pokazuje se. Kod ljudi koji su psihopati i imaju poremećaj ličnosti, njihove su psihičke osobine naglašenije, pa su asocijalni ili paranoidni tipovi ti koji pokazuju agresivnost prema djeci, supruzi i drugima i pokazat će nasilje. To su ljudi koji vrlo malo ili nimalo ne mare za društvene norme, njima je važno da bude samo kako on misli, želi i uviđa i tako se ponaša”, kaže za Čapljinski portal dr. Babić.
Agresivnost i nasilje su, kaže, jedan od simptoma bolesti koji se često javlja i pod utjecajem droga i alkohola.
”Ako gledamo duševne bolesti kao šizofrenija, manija i druge bolesti, takvi bolesnici su povremeno agresivni u toj akutnoj fazi, u prvim godinama, u pogoršanju, kasnije kad bolest napreduje oni su češće žrtve, poput teških depresivnih bolesnika, ali ovisnici su ti koji su više nasilni”, kaže Babić.
Kada je u pitanju zaštita, dr. Babić govori da žene jako pate kada dožive nasilje, ne samo fizički, nego i u psihičkom smislu.
”One jako pate u smislu depresije, anksioznosti, nedostatka samopouzdanja. Ako one zatraže pomoć mi imamo čitavu paletu mogućih načina da im pomognemo – od savjeta kako da se oni ponašaju u obitelji, u društvu, koje metode da koriste da bi mijenjali svoje ponašanje iz negativnog u pozitivnog. Ja imam nerijetko priliku da dođe neka gospođa koja je rekla mužu da ide stomatologu ili ginekologu, a ne smije mu reći da je bila kod psihijatra”, dijeli svoje iskustvo dr. Babić.
”Veliki je problem u sredinama koje su primitivnije, zaostalije, gdje svatko svakoga zna. Žene šute i nose to u sebi. Ali ako se žene obrate policiji i ostalim organima, nasilnici bi odgovarali. Nasilnici se, nažalost, ne žele dragovoljno liječiti, a ako to ne žele, a to ne dolazi iz bolesti, onda oni trebaju ići na sud. Danas postoje metode kojima se može pomoći nasilniku da se izliječi”, kaže dr. Babić.
Nasilje nad ženama u BiH iznad prosjeka EU
Iznio je i zabrinjavajući podatak da je nasilje nad ženama u BiH iznad europske i svjetske razine.
”Po parcijalnim procjenama, razina nasilja nad ženama u BiH je iznad europskog prosjeka! Ipak imamo neke standarde koji odskaču od onih kao što je šerijatskom zakonu recimo, gdje je normalno da neki stari djed, koji ima dvije žene, oženi djevojčicu od 15 godina i da mu ona bude supruga, a ako se protivi ima pravo da je prebije i kamenuje, što je nama mimo pameti, i ja ne vjerujem da kod nas ima takvih muškaraca”, zaključio je dr. Babić naš razgovor.
Svaka treća žena žrtva zlostavljanja
UN procjenjuje da je jedna od tri žene bila zlostavljana tijekom svoga života, a u vrijeme kriza brojke rastu, što je vidljivo i tijekom pandemije koronavirusa i nedavnih humanitarnih kriza, sukoba i klimatskih katastrofa.
Navodi se i kako novo izvješće ‘UN Women’ pokazuje da su dvije od tri žene izjavile kako su one ili neka žena koju poznaju doživjeli određeni oblik nasilja. Samo jedna od deset žena rekla je da će zatražiti pomoć od policije.
Regionalno istraživanje o dobrobiti i sigurnosti žena OSCE-a iz 2019. godine je pokazalo da dvije trećine žena, odnosno 67 posto smatra da je nasilje nad ženama uobičajena pojava, dok preko četvrtine njih, odnosno 27 posto smatra da je veoma uobičajena pojava.
Udruga ”Novi put” Mostar pomaže zlostavljanim ženama
Nasilje nad ženama u Hercegovini znatno se povećalo tijekom pandemije koronavirusa, kažu iz udruge ”Novi put”, pozivajući se na podatke o broju klijentica koje su dobile besplatnu psiho-socijalnu i pravnu podršku i pomoć u besplatnom Savjetovalištu udruge “Novi put”.
Porastao je, kažu, i broj poziva broja za pomoć koji su pokrenuli, kao i broja zahtjeva za pružanje podrške i pomoći.
Udruga ”Novi put” sa sjedištem u Mostaru osnovana je 2010. godine s ciljem prevencije i borbe protiv trgovine ljudima, rodno zasnovanog nasilja, dječje pornografije i pedofilije te pružanja izravne podrške potencijalnim i stvarnim žrtvama navedenih oblika nasilja.
Osim navedenih aktivnosti, udruga “Novi put” aktivno radi i na edukaciji marginaliziranih i ranjivih kategorija te promociji rodne jednakosti i ljudskih prava u suradnji sa svim relevantnim institucijama.
”Novi put” je 2012. godine otvorio telefonsku i online liniju za pomoć potencijalnim i stvarnim žrtvama spomenutih oblika nasilja, a nakon toga i savjetovalište za djecu i žene žrtve svih oblika nasilja, u kojem se besplatno pružaju usluge psiho-socijalnog savjetovanja i pravne pomoći i jedino je besplatno savjetovalište na području Hercegovine koje kontinuirano radi sa žrtvama navedenih pojava.
Datumi i termini aktivnosti udruge bit će objavljivani na web stranici www.newroadbih.org.
