Visina plaće i dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktori za građane BiH prilikom odabira radnog mjesta, navodi se u istraživanju koje je portal Mojposao.ba uradio zajedno s partnerskim stranicama za zapošljavanje iz Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije.
Više od polovine ispitanika iz BiH odabralo je upravo visinu plaće kao jedan od najvažnijih faktora pri izboru poslodavca. Na drugom mjestu nalaze se dobri međuljudski odnosi, a na trećem mogućnost učenja i napredovanja.
Dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu ispitanicima iz Hrvatske i Slovenije (gdje dijele mjesto s visinom plaće), dok je ispitanicima iz ostalih zemalja (BiH, Srbije, te Sjeverne Makedonije) na prvom mjestu visina plaće.
Sponzorirani članak
Velika akcija Hisense klima u Eltingu: Vrhunski uređaji, 5 godina garancije i osigurana montaža
Na pitanje šta je potrebno za dobivanje posla, najviše ispitanika iz BiH (33%) smatra da su to njihova znanja i vještine, motivacija i želja za zaposlenjem (21%), te radno iskustvo (17%). Zanimljivo je da svega 8% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 9% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2% ispitanika, dok 5% smatra kako je važna stranačka pripadnost.
Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, kako se navodi u istraživanju, tu ispitanici iz BiH očekuju u prosjeku 1.500 KM (767 eura), što je čak za gotovo 500 KM više od trenutne prosječne plaće.
Ispitanici u Sloveniji imaju najviša očekivanja, preko 1.500 eura u prosjeku, ali imaju i najvišu prosječnu plaću. Željena plaća u Sloveniji je 25% viša od stvarne prosječne plaće. Sa druge strane, najniža očekivanja su u Sjevernoj Makedoniji, 523 eura, što je 12% više od onoga što je prosječna plaća u Sjevernoj Makedoniji. Ispitanici iz Srbije očekuju 760 eura, dok im je prosječna plaća 547. Ispitanici iz Hrvatske očekuju plaću od 1.020 eura, što je za svega 7% više od stvarne prosječne plaće.
Većina zaposlenih u BiH (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dosta manje nego lani kada je taj postotak iznosio 76%. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Hrvatske (68%), dok u najmanjoj mjeri to žele ispitanici iz Slovenije (40%).
Nešto manje od četvrtine ispitanika (22%) iz BiH boji se da bi mogli ostati bez posla u narednih godinu dana. To je ipak dosta manje nego prošle godine kada je za posao strahovalo 33% zaposlenih ispitanika.
U proteklo vrijeme bili smo svjedoci kako je većina zaposlenih, a kojima je posao to omogućavao, radila od kuće. Sada, godinu i po kasnije, radnici se sve više vraćaju na radna mjesta. Trenutno 34% ispitanika radi s radnog mjesta iako bi im posao dozvoljavao rad od kuće, za 44% ispitanika radno mjesto ne dozvoljava rad od kuće, 15% ispitanika ima hibridni način rada – djelimično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 7% radi isključivo od kuće.
Gledajući regiju, Slovenci u najmanjoj mjeri dolaze u kancelarije, isključivo s radnog mjesta radi tek njih trećina (33%), dok u najvećoj mjeri oni imaju mogućnost hibridnog načina rada (53%).
“Od nezaposlenih ispitanika iz BiH najviše (25%) ih je nezaposleno tri mjeseca ili manje, 22% je bez posla između tri i 12 mjeseci. Čak 22% ispitanika je nezaposleno više od jedne godine, dok 9,73% ljudi na posao čeka duže od pet godina. Većina nezaposlenih (47%) traži bilo kakav posao, bez obzira na to je li riječ o onima u struci ili izvan nje, što je ipak manje nego prošle godine, kada je bilo kakav posao tražilo njih dvije trećine (65%)”, pokazuju podaci iz ankete.
Istraživanje, u kojem je sudjelovalo više od 4.700 ispitanika, i ove godine sprovedeno je za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova, a cilj je bio utvrditi stanje na bh. i regionalnom tržištu rada.
Među ispitanicima iz Bosne i Hercegovine je bilo 47% zaposlenih, 48% nezaposlenih, a 5% ispitanika se još školuje. Sedamdeset posto ispitanika su žene, a 30% muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35 godina (39%), 34% od 36 do 45 godina te 12% ispitanika starije je od 45 godina, 15% ispitanika mlađe je od 25 godina. Najviše ispitanika ima završenu srednju školu (46%), višu školu ili fakultet ima 44% ispitanika, dok magistraturu/doktorat ima 10% ispitanika.
