Što čeka Hutovo blato? Prijete požari, voda se povlači…

907
Hutovo blato - pogled iz zraka

Park prirode Hutovo blato kod Čapljine ures ne samo države u koju je se nalazi nego cijelog Mediterana.

Na žalost ovom biseru prirode prijetnja su postali požari, ali i nestanak vode. Dok prilazimo Karaotoku, s lijeve strane u siječnju opožarene livade, zatim na pristaništu nasukane brodice. Nema ni vode.

Trenutačno stanje nakon dva nedavna požara u kojima je opožarena površina od 103 hektara i nemogućnosti pružanja turističkih usluga razlaže Nikola Zovko, direktor Javnog poduzeća Park prirode Hutovo blato:

”Mi smo zaista zabrinuti za budućnost Hutova blata, osobito s aspekta ovoga niskog vodostaja, nema voda, nema dotoka, nema ničega. Imali smo najave nekoliko grupa, međutim plovnost je jako uputna nemoguće je da naše brodice plove ovim kanalima i rijekom Krupom zbog niskog vodostaja. Ja ne znam kako će se ovo završiti, djelomično stanje vezujemo i za klimatske promjene i za zahvate u Gornjim horizontima.

Mislim da se ovome problemu treba prići studiozno i vidjeti o čemu se zaista radi, kako bi se moglo intervenirati, popraviti i poboljšati stanje”, kaže Zovko te na opasku da je nizak vodostaj iznenađenje s obzirom da je jesen bila kišovita, nastavlja:

”Podzemlje se izgleda ranijih godina više punilo pa je ipak bilo vode u tim izvorišnim zonama, toga je očito sada sve manje. Zbog niskog vodostaja i puno suhe tvari, Hutovo blato je postalo jako rizično što se tiče požara. Imali smo ih nekoliko, istina bili su manji požari, jedan malo veći. Šteta je prava da nemamo mogućnosti prići ozbiljnijoj revitalizaciji koju planiramo. Planom upravljanja i akcijskim planom sve smo pripremili, ali nemamo sredstava prići ekonomskoj revitalizaciji Hutovog blata”, govori Zovko za Radio Čapljinu.

Nije ni grmilo ni sijevalo, kada su izbili zadnji požari, ostaju samo pirovani ili namjerno podmetanje, može li se uvesti bolja kontrola?

”Bilo što da je po srijedi, očito se radi o lokalnom stanovništvu koje iz nekih samo njima znanih razloga potpaljuju trsku, ne razmišljajući da se to po vjetru, otme kontroli.

S današnje točke gledišta na žalost ljudi, posebice stočari, su oduvijek potpaljivali trsku, radi obnove vegetacije, ispaše stoke, međutim tada je stoke bilo puno više, livade su se kosile, vatra se nije mogla prenositi, pa šteta praktično nije ni bilo.

Danas pošto je sve zaraslo, pošto je trska zauzela sve, požari se lako otmu kontroli i prave goleme štete.

Može li se nešto učiniti recimo nadzornim kamerama, da piromanija stane?

”Mi to imamo u planu, morat ćemo napraviti video nadzor. To su uradila i ostala zaštićena područja u Europi. To ako ništa, ima jedan psihički učinak na ljude, kad se kaže da je sve pod nazorom. S aspekta sprječavanja požara to je dobro, a s aspekta zaštita intimnosti posjetitelja nije dobro. U svakom slučaju taj video nadzor treba biti u funkciji prevencije od požara”, kaže direktor Zovko, te kao svojevrsnu poruku dodaje:

”Hutovo blato bez obzira na sve probleme kroz koje prolazi s nama ljudima koji smo mu najveći problem, nadamo se da će opstati, mada je visoko ugroženo”.

Iz trenutačno nevesele situacije u Hutovom blatu jedna optimistična informacija koja ilustrira njegovu nezamjenjivu ulogu na prostoru jugoistoka Europe. Tijekom zimskog prebrojavanja ptica, u siječnju, evidentiran je rekordan broj jedinki.

Među 150 močvarnih staništa važnih za cijeli svijet!

Povijest Hutova blata kao zaštićenog područja seže unatrag sedamdesetak godina. U lipnju 1954. godine ustanovljen je ornito faunistički rezervat „Hutovo blato“ površine oko 6150 hektara. Potom je 1959. godine iz ornito-faunističkog izdvojen je ptičji rezervat Škrka zatvoren za lov i ribarenje. Zbog svog neospornog značenja Hutovo blato je 1971. godine uvršetno u ”Popis močvara od međunarodnog značaja, a 1980. godine u „Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara”.

Dalje, međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) Hutovo blato je 1998. godine, uvrstio je na listu međunarodno važnih staništa ptica. Park prirode „Hutovo blato“ prema metodologiji Ramsarske konvencije, upisan je u listu močvara od međunarodne važnosti i evidentiran je pri UNESCO-voj Upravi u Parizu.

Na koncu Hutovo blato je na popisu 150 močvarnih staništa od važnosti za cijeli svijet! Kad bi to znali možda se ni piromani ne bi igrali žigicama.