U Čapljini je danas održana pressica povodom organizacije velike znanstveno-stručne konferencije o dobrom upravljanju i pametnom gospodarenju otpadom koja će, pod nazivom ”4ADA” odnosno ”Za ADU”, biti održana 27. svibnja u čapljinskomu hotelu ”President”, s početkom u 9 sati.
Kako je istaknuto, Gradska uprava krenula je u ozbiljno rješavanje dugogodišnjeg problema.
”Udruga ”Life”, zajedno s Vladom HNŽ-a, Gradom Čapljinom i ”Cleantech HUB” znanja Sveučilišta u Mostaru, organizirat će znanstveno koji, u prvomu redu, tematizira neodgovarajuće zbrinjavanje otpada na hercegovačkomu kršu, s naglaskom na moguće dalekosežne posljedice neadekvatnosti čapljinske deponije ”ADA”, smještene u samomu središtu Grada još od 1950. godine.
Otpad je gorući globalni problem današnjice u cijelomu svijetu, tako i u BiH. Čapljinska ”ADA” jest legalna, ali je potpuno neadekvatna deponija i, s obzirom na prijetnje koje ona objektivno nosi po okoliš i zdravlje ljudi, želimo osvijestiti i širu javnost i mjerodavne instance vlasti na svim razinama, kako u BiH tako i u susjedstvu, da to nipošto nije problem Čapljine, nego potencijalna opasnost za cijelu regiju pa i za južni prostor Republike Hrvatske”, ističu organizatori.
U ime udruge ”Life” obratila se predsjednica Udruge Ivana Buntić, koja je zahvalila suorganizatorima.
”Sama ideja ove konferencije je proistekla iz prošlogodišnje organizacije Čapljinske petice, koju smo htjeli organizirati uz rivu, ali kad smo prošli tom rutom i došli do Ade shvatili smo da nismo mogli to prezentirati ljudima. To je jedna negativna slika našeg grada, i tada smo se obratili Gradu Čapljini da organiziramo konferenciju na kojoj će se pričati o tom problemu i ponuditi rješenja”, rekla je Buntić.
Čapljinski gradonačelnik također je rekao kako je inicijativa krenula nakon Čapljinske petice.
”Za taj problem znamo, on je odavno problem, jer Ada je nastala pedesetih godina prošlog stoljeća, kada se nije puno razmišljalo o ekologiji, pa je potavljena na najgore moguće mjesto, uz samu obalu rijeke Neretve. Grad je tada bio daleko od deponije, ali kako grad raste prema jugu, zgrade se sve više približavaju deponiji, pa danas imamo 300 metara razmaka između najjužnijih zgrada i deponije. Kroz ovo vrijeme i samog rasta grada i drugačijih navika ljudi povećava se proizvodnja otpada, pa na toj deponiji iz dana u dan imamo sve više otpada, sve ga više i više proizvodimo i po meni je to najveći problem grada u ovom trenutku”, rekao je Vidić.
Dodao je da se iz tog razloga Grad uključio u organizaciju konferencije.
”Najvažnije je da dovedemo ljude koji će moći meritorono razgovarati o tome, jer kroz konferenciju želimo čuti druga iskustva, ekologe, struku, ali isto tako i moje kolege načelnike i gradonačelnike koji imaju isti problem”, dodao je Vidić.
U ime Vlade HNŽ obratio se Darko Juka, savjetnik predsjednika Vlade HNŽ Nevenka Hercega koji je rekao kako se Vlada HNŽ odmah uključila u organizaciju.
”Problem deponije Ada nadrasta problem Čapljine. To je regionalno pitanje, s obzirom da postoji više od 70 godina i da se nalazi uz rijeku Neretvu. Njena lokacija postavlja opasnost i za ljude i za životinje, ne samo u Čapljini, nego i šire. Taj problem se veže dalje prema jugu i problem je i za Hrvatsku. Tu priču treba podići na višu razinu i upoznati sve instance vlasti u BiH, ali i državama koje nas okružuju”, rekao je Juka.
Dodao je kako je organizator uradio sve da organizira jednu jako kvalitetnu konferenciju kroz tri jaka panela sa snažnim i značajnim imenima iz struke i znanosti, ali i onih koji se svakodnevn bave ovim problemom.
”Predsjednik Vlade HNŽ Nevenko Herceg obratit će se ovdje ne samo kao prvi čovjek županije, nego i kao znanstvenik, jer je njegovo uže područje zanimanja zaštita okoliša i turizam, pa će s te razine sudjelovati kao jedan od panelista”, dodao je Juka.
Savjetnica gradonačelnika Čapljine Ana Buljubašić, koja je ujedno i predsjednica Organizacijskog odbora konferencije, zahvalila je svima koji sudjeluju u organizaciji konferencije.
”Problem otpada je iznimno kompleksan i teško je usko gledati ovakav problem. Iz tog razloga akademska zajednica mora biti generator promjena u društvu i prenijeti u praksu sva znanja. Sveučilište u Mostaru i HUB znanja nude takva rješenja. Sveučilište je prepoznalo problem neadekvantog gospodarenja otpadom i orgnaizirala je skupinu ljudi koji će ponuditi rješenje tih problema. Ovaj projekt se u potpunosti uklapa u aktivnosti ovog HUB-a znanja na Sveučilištu”, rekla je Buljubašić.
”Željeli smo kroz organizacijski odbor ponuditi nekoliko rješenja kada su u pitanju tehnologije za preradu i gospodarenje otpadom, pozvali smo značajne i ugledne ljude koji su ponudili takva rješenja u svijetu. Postavlja se pitanje tko to financira i tko će to platiti, a mi smo ponudili i ta rješenja, institucija koje mogu ponuditi rješenja tog problema”, rekla je Buljubašić.
”Tri su cilja ove konferencije – pokazati da je regija Hercegovine stekla razinu svjesti da prepozna problem otpada i da smo svjesni da se slobodnim otpadom u okolišu svaki dan trujemo i da je to tempirana bomba, posebno Ada u Čapljini; da pokažemo da postoje tehnološka rješenja koja se mogu primijeniti na našem području i da to mora biti regionalna priča; da se sve može financijski osigurati, ako se uključimo svi zajedno i potražimo pomoć međunarodne zajednice”, kazala je Buljubašić.
Na Konferenciji će, kroz uvodna izlaganja i tri panela (Zdravlje i okoliš / Tehnološka rješenja / Financijska rješenja), o utjecaju otpada na okoliš i ljude te o načinu odlaganja i trajnoga rješavanja otpada, govoriti vodeći stručnjaci za zaštitu okoliša, proizvođači opreme za različne oblike uporabe otpada, predstavnici akademske zajednice koji su izravno sudjelovali u oblikovanju učinkovitih centara za upravljanje otpadom, te toksikolozi i liječnici, ali i predstavnici državne, entitetske, županijske i lokalne vlasti.
”Bez kvalitetnoga strateškog i zakonskog okvira te sustavnoga podizanja svijesti o potrebi odvajanja i recikliranja otpada, ne možemo dosegnuti kvalitetna rješenja za zbrinjavanje otpada. Cilj konferencije ”4ADA” jest ponuditi rješenja, tehnologije, znanstvena i stručna mišljenja, na koncu i potaknuti rješavanje pitanja desetljećima stare čapljinske deponije”, poručuju organizatori.
