back to top



Potrošačka košarica prešla 2.600 KM, građani BiH postali mađioničari u preživljavanju

500
Foto: Canva Pro

Potrošačka košarica u Bosni i Hercegovini košta više od od 2.600 KM. Prosječna neto plaća iznosi nešto više od tisuću. A cijene rastu, rekli bismo, iz sata u sat. I unatoč ovome, iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača kažu da se građani u BiH ne žale na poskupljenja.

Da pričaju bajke građanima i da se u našoj državi oni na vrhu prema trenutnoj situaciji odnose tako što probleme guraju pod tepih – slažu se i ekonomski stručnjaci.

“Odsustvo empatije, odsustvo svega. Građani su prepušteni sami sebi. Način na koji se ponaša vlada je, blago rečeno, neprimjeren. Očito, vlada je nekompetentna, nije dorasla situaciji u kojoj se nalazi”, ističe ekonomski analitičar prof. dr. Aziz Šunje.

Sponzorirani članak

PREMIER zapošljava u Čapljini i Stocu: Postani dio tima najveće i najbolje kladionice u BiH

Premier kladionica zapošljava više djelatnica na uplatnim mjestima na području Čapljine i Stoca. Tražimo odgovorne i komunikativne kandidatkinje da se pridruže našem timu od više od 1.500 sretnih i zadovoljnih... Pročitaj više

Dok prosječna neto plaća za mjesec travanj ove godine iznosi 1.083 KM, a bruto 1.658 KM, a do poboljšanja ne dolazi, čini se kako su građani Bosne i Hercegovine izvanredni mađioničari, uzimajući u obzir da je potrošačka korpa u svibnju 2022, prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, iznosila 2.639,48 KM.

Usporedbe radi, neke od najbitnijih kategorija potrošake košarice u odnosu na prethodnu godinu dostigle su enormna povećanja, pa je tako hrana poskupjela za 22,7%, stanovanje i režijski izdaci 11,3%, zdravstvo za 1,3%, a prijevoz za čak 30,3%.

Postavlja se pitanje postoji li izlaz? Svi znamo uzroke inflacije, ali…

“Ima prostora gdje bi vlada mogla djelovati – puno veća primanja zahvaljujući povećanju neizravnih poreza: 730 milijuna više ove godine nego prethodne. Oni to usmjeravaju na povećanje plaća, odnosno primanja. Nek se država odrekne dijela, nek ne prave neke populističke floskule tipa PDV-a. Nek prikupi sredstva, nek umanji prikupljanje sredstava time što će se odreći prihoda konkretno u prerađevinama nafte”, poručuje prof. Šunje, za FTV.

Cijena goriva u velikoj mjeri generira inflaciju i smanjuje potrošačku korpu pojedinaca, odnosno građana. Ipak, ekonomski stručnjaci smatraju da bi vlast morala biti proaktivnija i tražiti načine kako pomoći i stanovništvu.