Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača središnje Bosne, za Večernji list ističe kako je očito da se žitelji BiH suočavaju s nelogičnostima
Unatoč stabilizaciji svjetskih tržišta, a koja se, među ostalim, očituje i kroz pad cijena energenata, repromaterijala i hrane, stanje na bosanskohercegovačkim policama ne pokazuje značajnije promjene, piše Večernji list BiH.
Poskupljenja
Rast cijena i dalje se bilježi u nizu sektora, posebice kada govorimo o prehrambenim artiklima. Udruge koje se bave zaštitom prava potrošača upozoravaju na ovo stanje, međutim, unatoč apelima, malo se toga mijenja.
Sponzorirani članak
Centar za mlade Čapljina organizira besplatne radionice video montaže - prijavite se
Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača središnje Bosne Travnik, u izjavi za Večernji list ističe kako je očito da se građani Bosne i Hercegovine suočavaju s brojnim nelogičnostima na tržištu, a jedan od apsurda je i podatak kako je i nakon Nove godine došlo do rasta cijena u nekim segmentima potrošnje. Kaže nam kako imaju informacije iz nekih gradova da je poskupio kruh, kao i proizvodi od brašna, kava, ali i pojedini slatkiši.
– Uglavnom, može se reći kako se stanje kod nas ne stabilizira – ističe Arnautović, dodajući kako je sada pitanje je li možda riječ o lovu u mutnom poslije blagdanskih akcija. Ipak, u konačnici, naglašava Arnautović, žitelji Bosne i Hercegovine moraju se suočavati sa stanjem u kojemu je BiH među prvima kada treba nešto poskupjeti, a među zadnjima kada treba spustiti cijene.
A što nas čeka u ovoj godini? Moguće je, oprezni su u najavi ekonomisti, usporavanje inflatornih kretanja, a onda i mogući pad cijena pojedinih artikala.
Procjena je i kako će u ovoj godini, a zahvaljujući borbi protiv inflacije na razini Europske unije, doći do smanjenja stopa i kada je riječ o BiH. Tako je u nedavnoj procjeni Centralne banke Bosne i Hercegovine potvrđeno očekivanje kako bi u ovoj godini inflacija mogla pasti iako se ne očekuje da će se vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022. godine, u srednjem roku. MMF je također procijenio pad inflacije u ovoj, kao i nastavak pada u 2024. godini.
Na svjetskoj razini, podsjećamo, stabilizaciju uočavamo i kroz postupni pad cijena burzovnih proizvoda. Agencija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) tako je početkom prosinca objavila kako su u studenome najviše pojeftinile žitarice, za 1,3 posto u odnosu na listopad, a u stopu ih prate mlijeko i mliječni proizvodi s cijenama nižim 1,2 posto. Pšenica i kukuruz pojeftinili su za 2,8 odnosno 1,7 posto u odnosu na listopad.
S obzirom na povezanost bosanskohercegovačkog tržišta s onima u Europskoj uniji, valja pogledati i kakvo je stanje u Europskoj uniji, odnosno eurozoni, kada je riječ o inflatornim kretanjima.
Usporedba
Godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u prosincu je iznosila 10,4 posto, signaliziravši ponovno usporavanje rasta cijena, nakon 11,1-postotnog skoka u studenome. U eurozoni spustila se s 10,1 posto na 9,2 posto, potvrdio je Eurostat procjenu s početka mjeseca.
Popuštanje inflacije u eurozoni u prosincu odražava blaži rast cijena energije za 25,5 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine, nakon 34,9-postotnog skoka u studenome, pokazuju Eurostatovi izračuni. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u prosincu u Europskoj uniji pale za 0,2%, a u eurozoni za 0,4%.
S druge strane, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine nedavno je objavila kako je na godišnjoj razini (studeni 2021. – studeni 2022.) zabilježen rast razine cijena od 16,3 posto. Pritom je najveći rast cijena zabilježen ondje gdje i najveća potrošnja stanovništva – hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su poskupjeli za čak 24,5 posto.
Poskupio je i prijevoz, i to za 23,8 posto, dok su stanovanje i režijski izdaci u godini dana porasli za 19,1 posto. Sve navedeno upućuje na zaključak kako stanje u Bosni i Hercegovini vrlo sporo, odnosno s iznimnim vremenskim odmakom, prati situaciju u Europskoj uniji, a kada se tomu doda i visina primanja, koja je višestruko ispod one prosječne u EU, jasno je u koliko se teškoj situaciji nalaze žitelji zemlje koju karakterizira iznimno krhko ekonomsko stanje.
