Istraživanje koje su provodili s Instituta u Ulsteru uzelo je u obzir brojne čimbenike, među kojima su rezultati postignuća u obrazovanju, o stopi pismenosti, ali i broju nobelovaca
Vicevi o stanovnicima BiH u kojima se počesto stvarala slika o “prosječnim glupanima” pada u vodu kada se pogledaju rezultati u sklopu istraživanja Richarda Lynna i Davida Beckera “Inteligencija nacija” koje je objavila zaklada “Wisevoter”, a provodio Institut Ulster, piše Večernji list BiH.
Djelomično se može prigovoriti kriterijima po kojima je “mjeren” IQ, odnosno inteligencija, jer su dane općenite ocjene za pojedine države s obzirom na to da bi beskrajno trajali testovi inteligencije svakog pojedinca, no u suštini se dobivaju očekivani odgovori.
Dvojica nobelovaca
BiH se tako nalazi na 65. mjestu ljestvice s prosječnim IQ-om od 88,54 do 130, koliko se rangiraju najbolji. Istodobno su na toj ljestvici daleko slabije plasirani Brazil, Argentina, ali i Turska.
Od bivših jugoslavenskih republika najbolje je plasirana, očekivano, Slovenija – na 22. mjestu, čiji se IQ stanovništva procjenjuje na 98,6. Slijedi Republika Hrvatska s rezultatom prosječnog stupnja inteligencije od 95,75. Bolja od BiH još je Srbija, a slabije su Crna Gora na 81. te Sjeverna Makedonija na 103. mjestu.
No, na mnogo boljoj poziciji BiH se nalazi po rezultatima vezanim uz postignuća u obrazovanju, stopu pismenosti, a zbog dvojice nobelovaca podrijetlom iz BiH, nalazi se na čak Tajvan, Singapur, Hong Kong, Kina, Južna Koreja te Finska, Lihtenštajn i Njemačka.
Najlošije su, očekivano, također azijske i afričke zemlje poput Nepala ili Južnog Sudana. Kako su objasnili istraživači, unatoč kontroverzama na testiranju, rezultati su iznimno korisni u određenim kontekstima, poput identificiranja studenata kojima će možda trebati dodatna obrazovna potpora, dok drugi tvrde kako se to ne bi trebalo koristiti za donošenje prosudbi o vrijednom ili potencijalnom potencijalu pojedinca.
Neki su favorizirali druge vrste alata i mjera za procjenu inteligencije izvan IQ testova, kao što su standardizirani testovi postignuća, akademski učinak i procjene kreativnosti te emocionalne inteligencije – sve s vlastitim snagama i ograničenjima.
Inače, prosječni IQ općenito se smatra odražavanjem cjelokupnog blagostanja zemlje jer je prosječni IQ stanovništva usko povezan s različitim čimbenicima, kao što su obrazovanje, zdravlje, nejednakost dohotka i državno financiranje obrazovanja, te imaju značajan utjecaj na razinu IQ-a unutar populacije. Istraživanje je pokazalo kako pojedinci koji imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, primjerenoj zdravstvenoj zaštiti i financijskim sredstvima imaju bolje rezultate na IQ testovima.
Pokazatelj ili mjera
Suprotno tome, oni kojima nedostaju ti resursi mogu biti u nepovoljnom položaju, a njihovi IQ rezultati možda nisu točan odraz istinske inteligencije.
To je razlog zašto se u rangiranjima poput ovih često smatra da su zemlje s većim prihodima u nepravednoj prednosti u usporedbi sa zemljama s nižim standardom jer mjere i uspoređuju građane zemalja na aspektima koji mogu široko varirati od zemlje do zemlje, tako da bi se ti rezultati trebali uzeti kao pokazatelj, a ne kao točna mjera.
Jer na te rezultate utječu i genetika, okoliš, obrazovanje i kulturna pozadina.
