back to top



Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti

470

Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se kako će do 2030. godine broj smrti koje uzrokuju porasti sa sadašnjih 17,5 milijuna na 23 milijuna. Ovaj uzrok smrtnosti na vrhu je ljestvice i u BiH.

Promjena navika

Kako je objasnila ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Bosansko-podrinjske županije koji dostavlja te podatke dr. Medina Bičo, 2021. u toj je županiji umrlo 388 stanovnika, među kojima 197 žena i 191 muškarac.

– Stopa općeg mortaliteta ima srednju vrijednost koja iznosi 17,3 na tisuću stanovnika, a uglavnom se najviše umiralo od kardiovaskularnih bolesti. To su bolesti srca i krvnih žila, od kojih je ukupno umrlo 177 osoba te je najčešći uzrok smrti iz ove skupine bio srčani udar. Slijede bolesti srca i moždani udari – precizirala je za Fenu Bičo navodeći ostale uzroke smrtnosti u toj županiji.

Sponzorirani članak

PREMIER zapošljava u Čapljini i Stocu: Postani dio tima najveće i najbolje kladionice u BiH

Premier kladionica zapošljava više djelatnica na uplatnim mjestima na području Čapljine i Stoca. Tražimo odgovorne i komunikativne kandidatkinje da se pridruže našem timu od više od 1.500 sretnih i zadovoljnih... Pročitaj više

Pijte crnu kavu, namažite svinjsku mast na kruh, pojedite krumpir… ako želite biti zdravi!

– Na drugom mjestu je COVID-19, od kojeg su u toj godini umrle 63 osobe, a na trećem su mjestu maligne neoplazme, karcinomi. Četvrti uzrok smrti su oboljenja respiratornog trakta – organa za disanje.

Oboljenja probavnih organa

Na petom mjesto su oboljenja probavnih organa, odnosno digestivnog trakta – kazala je Bičo za Fenu. Naglasila je kako su vodeći uzroci smrti povezani s visokom prevalencijom faktora rizika te visokim postotkom udjela kroničnih bolesti u obolijevanju stanovništva.

– Kardiovaskularne bolesti su bolesti koje se mogu prevenirati jer imamo promjenjive i nepromjenjive čimbenike, a genetska predispozicija, dob i spol su nešto na što ne možemo utjecati. Međutim, promjenom životnih navika u znatnoj se mjeri ti rizici mogu smanjiti na minimum.

Nažalost, ova stopa smrtnosti govori nam kako još uvijek živimo nezdravim stilom života i da smo populacija u kojoj je još mnogo zastupljeno konzumiranje nikotina, smanjena tjelesna aktivnost, pretilost, nezdrava prehrana i nereguliranje kroničnih bolesti, kao što su šećerna bolest i visok tlak jer to su sve bolesti koje utječu upravo na udio ovakve smrtnosti – kazala je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo BPŽ-a za Fenu.

Prema podacima, ukupan udio smrtnosti u BiH od kardiovaskularnih bolesti viši je od 50%, dok je taj broj u drugim zemljama upola manji.

Znate li posijati ciklu – biljku uz koju ćete pucati od zdravlja?

Prof. dr. Zumreta Kušljugić, predsjednica Udruge kardiologa BiH, kazala je u povodu obilježavanja Svjetskog dana srca za Faktor kako je jedini način da se taj nepopularni broj smanji da se s građanima tijekom cijele godine radi na prevenciji koja uključuje uvođenje zdravih životnih navika u koje se ubrajaju zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, reduciranje tjelesne vježbe, prestanak pušenja te kontroliranje šećera i tlaka.

– U BiH čak 54% uzročnika smrtnosti otpada na kardiovaskularne bolesti, ali tu nije samo infarkt srca nego i moždani udar, periferne arterijske bolesti… Što se tiče prevencije, ona ne ovisi samo o nama jer smo mi kardiolozi na sekundarnoj i tercijarnoj razini, dok u primarnoj zdravstvenoj zaštiti rade liječnici obiteljske medicine koji trebaju procjenjivati kardiovaskularne rizike – kazala je Kušljugić za Faktor.

Spriječiti uzroke

Dodala je kako je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH s kolegama iz RS-a posljednjih godina radio program koji je primjenjiv u svim ambulantama obiteljske medicine, što znači da je svaki liječnik koji tamo radi trebao odraditi primarnu prevenciju.

– To znači da je obiteljski liječnik dužan svom pacijentu kod kojeg postoje indicije procijeniti kardiovaskularni rizik i tako spriječiti uzroke koji dovode do infarkta – kazala je, među ostalim, Kušljugić.