BiH ima najniža izdvajanja za poljoprivredu u regiji zapadnog Balkana

181

Bh. poljoprivrednici su u utrci s dobro organiziranim poljoprivrednim industrijama u regiji i globalno.

”Uz to, BiH ima najniža izdvajanja za poljoprivredu u regiji zapadnog Balkana, a trgovinske prepreke za uvoz najniže su u Europi”, kazala je Macdonald

Ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor nedovoljna su kako bi doprinijela snažnijoj konkurentnosti domaće proizvodnje, dok nedovoljne i neravnomjerne subvencije dovode do toga da sve više ljudi odustaje od bavljenja poljoprivredom, što može biti katastrofalno i velika prijetnja izumiranju poljoprivrede, a negativne posljedice osjećalo bi cjelokupno stanovništvo, piše Večernji list BiH.

Manjkavosti sektora

Ove, bez mnogo pretjerivanja, dramatične ocjene iznio je UN u svom izvješću o procjeni globalne, višedimenzionalne krize na poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH, a koje upućuje na ključne manjkavosti agrarnog sektora u BiH koje se, uz ostalo, manifestiraju kroz neusklađenost poljoprivrednih politika u BiH, najniža izdvajanja za poljoprivredu u okruženju, ali i neažurirane podatke koji su pak posljedica činjenice da BiH nije imala popis poljoprivrede od 1960-ih godina.

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u BiH Ingrid Macdonald upozorila je kako se s pravom može reći da poljoprivredne politike i intervencije podijeljene između svih administrativnih razina, koliko ih ima u BiH, ne mogu doprinijeti snažnijem razvoju poljoprivredne proizvodnje.

”Bh. poljoprivrednici su u utrci s dobro organiziranim poljoprivrednim industrijama u regiji i globalno. Uz to, BiH ima najniža izdvajanja za poljoprivredu u regiji zapadnog Balkana, a trgovinske prepreke za uvoz najniže su u Europi. Posljedično, BiH je u promatranom razdoblju zabilježila trgovinski deficit od -2,50 milijuna u prehrambeno-poljoprivrednom sektoru”, kazala je ona, dodavši kako je studija pokazala da većinu poljoprivrednih proizvođača u BiH čine mali posjednici.

Kako bi im se pomoglo nastaviti s proizvodnjom, a sada s porastom cijena poljoprivrednih sirovina, entitetska ministarstva poljoprivrede snizila su, navela je, minimalni prag veličine poljoprivrednog gospodarstva i obujma proizvodnje.

Publikacija koju je pripremila Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu, a koja upućuje na slabosti sustava, ali nudi i mjere za poboljšanje stanja, odnosi se na razdoblje od rujna 2021. do rujna 2022., no stanje se nije, a to je vidljivo zbog daljnjeg rasta cijena repromaterijala u poljoprivredi, mnogo popravilo od tada.

Pritom su, naglašava Macdonald, ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor nedovoljna da doprinesu snažnijoj konkurentnosti domaće proizvodnje. Ilustrativan primjer moguće je pronaći i kroz neravnomjernu potporu različitim sektorima proizvodnje.

Primjerice, naglasila je Macdonald, oko 65 posto potpore usmjereno je na jedan sektor, u slučaju BiH na sektor proizvodnje mlijeka, dok je preostalih 35 posto podijeljeno na sve ostale lance vrijednosti.

A što takvo stanje, ali i ozračje visoke inflacije, koja je, primjerice, početkom ove godine iznosila 14,1 posto, znači za kupovnu moć žitelja BiH?

Iz UN-a podsjećaju da su troškovi sirovina porasli, neki i do 200 posto, s posljedičnim povećanjem cijena svih životnih namirnica, pa je tako pšenično brašno poskupjelo za 55 posto, govedina za 31 posto, mlijeko za 62 posto, maslac za 42 posto, šećer za 53 posto, a jestivo ulje za čak 118 posto.

U konačnici, sve navedeno dovelo je do značajnog pada kupovne moći žitelja BiH, a najteže posljedice osjećaju oni koji najmanje zarađuju.

Tako se sve češće može čuti kako građani i dalje kupuju voće i povrće na komad, jedan krumpir ili rajčicu, dvije paprike…

Ljudsko pravo

Čak 77 posto ispitanika u riziku je od nedostatka opskrbe hranom i nesigurnosti opskrbe hranom, dok 32 posto ispitanika sebe svrstava u kategoriju “s nedovoljnom opskrbom hranom” zbog čestih uskraćivanja obroka.

Rezidentna predstavnica UNDP-ja u BiH Steliana Nedera podsjetila je kako je pravo na hranu ljudsko pravo koje osigurava da sva ljudska bića žive bez gladi, nesigurnosti u opskrbi hranom i pothranjenosti.

Ovakvo stanje zaista je alarm za uzbunu te upućuje na potrebu potpunog zaokreta kada govorimo o odnosu prema poljoprivredi.

UN zbog toga traži utvrđivanje zajedničke poljoprivredne politike u zemlji, odnosno usklađivanje poljoprivredne politike i povećanje proračunskih izdvajanja za poljoprivredu, ali i investicije.

Također upućuju i na pretpristupne fondove EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj, a usporedno s tim nužne su sveobuhvatne politike u cilju jačanja sustava socijalne zaštite.