Kada je riječ o prihrani zemljišta za sadnju krumpira, najprije je neophodno uraditi analize kako bi se utvrdilo sa kakvim zemljištem se raspolaže prije momenta sadnje.
Moguće je unositi đubrivo u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi, kao i u momentu sadnje lokalno jedan dio.
”Krumpir je biljka koja traži dosta kalija. Taj odnos u čistim hranivima po hektaru u zavisnosti od sorte, tipa zemljište i klime. Generalno potrebno je od 200 do 220 kilograma azota, 150 kilograma fosfora i oko 300 kilograma kalija po hektaru. Treba izabrati takvu formulaciju đubriva koja ima dosta kalija.
Sponzorirani članak
Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja
”U skladu s tim najveći dio se primjenjuje predsjetveno, jedan dio do 40-50 posto u redove i ostatak azota neophodan do 200 kilograma može se primjeniti u momentu ogrtanja ili u kasnije u fazama, zavisno od toga da li se vrši navodnjavanje ili ne”, objašnjava profesor doktor Zoran Broćić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.
”Voda je krumpiru jako potrebna. Od momenta formiranja i zametanja krtola, jer sadržaj vlage u zemljištu direktno utječe na broj zametnutih krtola”, kaže on i dodaje da ako nema dovoljno vlage krumpir reducira zametanje krtola.
Zato da bi se osiguralo ono što sorta genetičkim potencijalom posjeduje, a to je formiranje određenog broja krtola, nephodno je u momentu zametanja krtola, a to je od 20 do 25 dana od nicanja krumpira da se startuje sa zalivanjem, te da se takva vlažnost zemljišta drži na nivou na 80-85 odsto od poljskog vodnog kapaciteta.
”Dvije stvari su veoma bitne. Zalijevna norma i učestalost zalijevanja. Zalijevna norma je ono što damo po jednom zalijevanju, a to treba da bude od prilike što ispari vode tri-četiri dana, u zavisnosti od vanjske temperature. Zalivna norma se kreće od 15 do 25 litara, a učestalost zavisi od temperature i količine padalina.
Danas se uglavnom ide na što češće zalijevanje, kako bi se hladilo i zemljište jer za optimalno nalivanje krtola traži niže temperature, nego druge biljke.
Neki optimum je 18-20 stupnjeva, što je teško postići, naročito u ravničarskom rejonu.
Ipak, to učestalo navodnjavanje može donekle da regulira i temperaturni režim zemljišta i zone gde se formiraju krtole”, pojašnjava profesor .
Na višim temperaturama formiranje krtola i prinosi smanjuju se, a na temperaturi višoj od 30 °C rast krtola potpuno prestaje.
Izvor: Agrosavjet
