U Parku prirode Hutovo blato se već par mjeseci rade terenska praćenja endemskih vrsta riba te staništa važnih za njihovo mriješćenje.
Kako bi se definiralo aktualno stanje ekosustava značajnih za mrijest.
Provedeno istraživanje obuhvatilo je lokalitete u Gornjem blatu na odabranim izvorima i pripadajućim jarugama gdje je potvrđena dominacija autohtonih vrsta riba.
Sponzorirani članak
iForm traži više radnika na više radnih mjesta - pogledajte uvjete natječaja i ostale detalje
Iako je istraživanjima evidentirano i širenje unesenih vrsta čak i u ovim prirodnim vodnim tijelima.
Nekoliko endemskih vrsta riba
Poseban značaj izvora i hladnijih jezera na području Gornjeg blata je mrijest nekoliko endemskih vrsta riba, a to su:
- podustva Chondrostoma knerii, plotica Rutilus basak),
- peškelj Scardinius plotizza
- Neretvanska uklija Alburnus neretvae.
Ekspertni tim Centra za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP) izvršio je procjenu stanja i ekološkog statusa pribrdskih izvora i jezera sa ciljem utvrđivanja negativnih antropogenih pritisaka.
”U istočnom dijelu močvare Hutovo blato tijekom 2024. godine sezona mrijesta endemskih vrsta riba je u većini izvora podbacila.
Obzirom da su izvori ključna područja za mrijest vrste Chondostoma kneri brojnost zabilježenih jedinki je izrazito zabrinjavajuća za ukupni opstanak ove vrste.
Pretpostavljamo da je glavni problem ovoj situaciji potpuno narušen vodni režim, odnosno smanjen dotok vode u izvorišnim zonama a posljedično tome i loše stanje većine jaruga koje povezuju izvore i jezera“, kaže prof. dr. Višnja Bukvić.
Niska razina vode
Dodaje kako u usporedbi s prethodnim godinama, osnovna karakteristika vodnog režima u svim izvorima u vrijeme mrijesta endemskih vrsta riba od prosinca do travnja, bila je niska razina vode.
Terenska istraživanja se nastavljaju, a sve u sklopu projekta „Praćenje stanja i kartiranje zona mrijestilišta endemskih vrsta riba u Hutovom blatu“ kojeg provodi Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP).
Projekt sa 79 tisuća maraka sufinancira Fond za zaštitu okoliša FbiH, dok je sufinanciranje CIRP-a 21 tisuću maraka.
