Dinja je jednogodišnja zeljasta biljka, koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae i samim tim se smatra povrćem. Naziva se još dina, melon, pekun, pipin i pepun. Međutim mnogi dinju smatraju voćem, piše Cajeviza.com.
Dinja vodi poreklo iz Azije i Afrike. Vrlo vjerojatno da je još prije više tisuća godina preneta i u druge krajeve svijeta. Već stari Egipćani su dinju smatrali poslasticom. Stari Rimljani, a svakako i Grci, sladili su se dinjama baš kao i mi danas.
Prva zemlja u kojoj je dinja počela intenzivno da se gaji je bila Francuska, prije tri stotine godina.
Sponzorirani članak
FOTO | Blackout Studio Čapljina – profesionalno zatamnjivanje auto stakala: Rezervirajte svoj termin i vozite s više udobnosti i stila
Iako se ne smatra voćem, od plodova dinje se često pravi kompot, džem, marmelada. Osim toga, koristi se u pripremi voćne salate, u egzotičnim kuhinjama se priprema salsa, umak od kockica dinje.
Taj umak se poslužuje uz ribu i piletinu s roštilja. U Indiji se uz piletinu poslužuje ljuti kari od dinje. Kuglice od dinje često se dodaju pićima.
Nutritivna vrijednost dinje
Jedna porcija dinje od 150 grama sadrži: 53 kalorije, 0,3 g masti, 13 g ugljiko hidrata, 1,4 g vlakana, 30% dnevne količine vitamina A, 78% dnevne količine vitamina C.
Kod nekih kalifornijskih sorti izmjerene su i 100-postotne dnevne potreba vitamina A i C. Ova slasna voćka obiluje antioksidansima, kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti – od obične prehlade pa sve do raka. S obzirom na to da 90-95% njenog sastava čini voda, idealno je voće za hidrataciju tijekom vrućih ljetnjih dana.
Sjemenke, koje su također jestive, sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline.
Ljekovitost dinje
Regulira krvni tlak
Dinja sadrži vlakna, kalij, vitamin C i kolin koji popravljaju zdravlje srca. Konzumacija hrane bogate kalijom pomaže u regulaciji nivoa natrijuma što je važno kod tretmana visokog tlaka. Kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrijuma i tako smanjuje povišen krvni tlak.
Kalij je potreban i za reguliranje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, a također igra važnu ulogu u prijenosu električnih impulsa do srca. Unos kalija povezan je i sa smanjenim rizikom od infarkta i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral čuva gustinu kostiju i sprječava nastanak kamenja u bubregu.
Smanjuje rizik o astme
Rizici razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata. Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povrća poput blitve i kelja.
Vitamin C također je važan nutrijent koji štiti od astme, pomaže protiv gubitka kisika te smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadrži u velikim količinama.
Štiti zdravlje očiju
Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju – beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin. Zeaksantin je važan karotenoid koji se apsorbira u retinu oka gdje djeluje antioksidativno i kao UV zaštita.
Nekoliko studija je pokazalo da karotenoidi usporavaju destruktivni proces u retini i retinalnom pigmentu koji vodi do makularne degeneracije (bolest središnjeg djela mrežnjače koja se obično javlja kod starijih osoba).
S obzirom na to da su brojne studije ukazale kako ozbiljan nedostatak vitamina A i C može dovesti do glaukoma i makularne degeneracije, pa čak i do sljepila, dinja je odličan izbor za sprečavanje ili usporavanje razvoja ovih poremećaja.
Regulira probavu
Dinja spada u lako varljivu hranu i preporučuje se da se jede na prazan želudac i prije nekog drugog obroka. Dobar je izbor i za one sa osjetljivim želucem jer sadrži enzime i ne troši energiju organizma na varenje hrane.
Zbog obilja vlakana i vode sprečava zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.
Djeluje protuupalno
Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji. Također je bitan i za održavanje elastičnosti staničnih membrana, transmisiju nervnih impulsa, iskorištavanje masti i smanjivanje kroničnih upala.
Štiti kožu i kosu
Redovno konzumiranje dinje odlično je za ljepotu kože i kose. To je zbog utjecaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu i esencijalan je za njihov rast. Vitamin A bitan je za čist ten, a također može pomoći i u zaštiti od UV zraka koje uzrokuju brže starenje kože.
Osim vitamina A, tu je i vitamin C važan za izgradnju i održavanje kolagena koji koži i kosi daje strukturu. Zato je dinja odlična pomoć protiv bora i preranog starenja. Osim u ishrani, možete je koristiti i direktno na koži i kosi kao masku ili regenerator.
Ljekovitost i konzumacija sjemenki i čaja dinje
Sjemenke dinje posebno se preporučuju kod bolesti bubrega, pogotovo kod kamenja. Sjemenke dinje imaju rashlađujući efekt i idealne su za konzumaciju tijekom ljeta. U Indiji, mljevene sjemenke dinje dodaju se u lassi (napitak od jogurta) i thandai (hladno mleko sa začinima), a cjele sjemenke u slatkiše i halve.
Plod, sjemenke i ulje od sjemenki, drevno su ljekovito sredstvo za lječenje raznih tegoba kao što su kašalj, temperatura, paraziti, želudačne, probavne, bubrežne i urinarne smetnje. Čaj od cvjeta dinje koristi se za iskašljavanje.
Izvor: Stolac.co
