Turizam u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u protekle dvije godine bilježi stalan rast.
Ovogodišnja sezona pokazala je kako ovaj dio zemlje postaje sve popularnija destinacija za domaće i strane posjetitelje.
U intervjuu za Čapljinski portal, v. d. ravnatelja Turističke zajednice HNŽ Anđelko Maslać istaknuo je pozitivne rezultate protekle sezone.
Sponzorirani članak
Black November u Eltingu: Najveća akcija godine - na popustu preko 60 proizvoda!
Kulturne i prirodne ljepote HNŽ-a
Naglasivši važnost održivog razvoja i planove za daljnju promociju regije.
S naglaskom na kulturne i prirodne ljepote, kao i poboljšanje turističke infrastrukture, Turistička zajednica HNŽ nastoji dodatno unaprijediti turističku ponudu u nadolazećem razdoblju.
Ivana Sušak (Hotel President): Najveći izazov u hotelijerstvu je pronalazak i zadržavanje kadra
Maslać ističe kako je Hercegovina u tri kvartala ove godine doživjela iskorak u turističkom prometu.
”Unatoč tomu što su vremenske prilike tijekom cijelog ljeta bile ekstrmne u smislu temperatura, broj posjetitelja i svi ostali indikatori pokazuju da je ovo bila izrazito uspješna turistička sezona za Hercegovinu.
Sa sigurnošću možemo reći da je Hercegovina u tri kvartala ove godine doživjela iskorak u ukupnom turističkom prometu i prestigla rezultate ranijih godina što govori da je Hercegovina kao turistička destinacija postala prepoznato i poželjno turističko odredište”, smatra Maslać.
Bolja turistička sezona u odnosu na prošlu
Prema službenim podacima turizam u HNŽ ide uzlaznom putanjom.
”Prema službenim podacima s kojima raspolažemo, u protekloj godini Hercegovačko-neretvanska županija je ostvarila 266 394 dolazaka i 577 428 noćenja.
Podaci od ove godine, za razdoblje siječanj-lipanj, pokazuju da smo prije glavne-ljetne turističke sezone ostvarili 44% ukupnih lanjskih dolazaka, te sugeriraju da ćemo na kraju godine, po ovim indikatorima, biti u plusu u odnosu na prošlu godinu”, ističe v.d. ravnatelj Turističke zajednice HNŽ.
Na pitanje jesu li, kao i ranije, predvodnici turizma u HNŽ-u gradovi Neum i Čitluk, Maslać odgovara:
”Još uvijek su tri žarišta turizma u nas, a to su Neum, Međugorje i Mostar. Turistička zajednica kroz svoj rad se kontinuirano bavi valorizacijom svih turističkih potencijala u HNŽ.
Možemo ustvrditi da HNŽ ima ogroman potencijal za novi značajniji iskorak u turizmu. Od sjevera do krajnjeg juga, odnosno Jadranskog mora, bogata je i raznolika resursna osnovica kao u malo regija na Sredozemlju. Cjelokupni prostor HNŽ-a je stvarno turističko dobro.
Tolika prirodna i kulturna bogatstva će zasigurno uskoro potaknuti priređivanje novih sadržaja za turiste, ali i pratećih smještajnih kapaciteta tim sadržajima.
Kroz svoje djelovanje, Turistička zajednica HNŽ pokušava podići razinu svijesti o tim mogućnostima ali i upozorava na čuvanje spomenute resursne osnovice, jer je ona uvjet za dugoročnost i održivost našeg turizma”, kazao je Anđelko Maslać.
Najviše dolaze turisti iz Republike Hrvatske, Italije, Francuske…
Hercegovačko-neretvansku županije svake godine posjeti veliki broj turista, posebice susjedi iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije.
Tu su svakako i turisti iz Francuske, Italije, Kine.
”U prvom dijelu 2024. godine najviše noćenja u HNŽ su ostvarili turisti iz: Hrvatske, Italije, Francuske, Poljske i Kine. Međutim zabilježen je dobar broj noćenja turista iz Nizozemske, Turske, Njemačke, Srbije, Španjolske, SAD, Južne Koreje, Slovenije I Irske.
Treba dodati da smo, posebno u ljetnom razdoblju, tradicionalna destinacija turistima i srednjoeuropskih država, tako da će obrađeni podaci u listopadu sigurno promijeniti spomenuti redoslijed zemalja”, ističe Maslać za Čapljinski portal.
Najveće turističke atrakcije svijeta odnose se na prirodu
Kako je kazao Anđelko Maslać ne treba previše lutati, nego se HNŽ treba fokusirati na ono što imamo i maksimalno iskoristiti turistički potencijal.
”Prema turističkoj teoriji, najveće turističke atrakcije svijeta se odnose na prirodu; to znači: mora, rijeke, jezera, vodopadi, ledenjaci, stjenjaci, planine, itd. Prema tome, ne treba lutati, nego se fokusirati na ono što imamo, a imamo skoro sve u tom pogledu”, rekao je Maslać i dodao:
”Zbog suvremenih informacijskih mogućnosti sve može biti vrlo jednostavno dostupno. Zadatak bi trebao biti pravilna valorizacija svih pojedinih lokaliteta po gradovima i općinama naše županije, te priređivanje istih za posjetu i osiguranje ostalih sadržaja boravka u zavisnosti, a sve u zavisnosti od planiranog oblika turizma na tom području.
View this post on Instagram
Pored prirodnih bogatstava, snažan utjecaj na privlačenje turista u HNŽ svakako ima i naše bogato kulturno povijesno naslijeđe, i u tom kontekstu treba prije svega spomenuti Stari grad Mostar”, izjavio je za Čapljinski portal.
Čapljina i njezina turistička priča
U razgovoru s v.d. turističke zajednice HNŽ dotaknuli smo se i Čapljine – grada koji nosi epitet Cvijet Hercegovine.
Pitali smo ga o tome što Čapljine treba uraditi kako bi podignula turističku priču na višu razinu.
”Da bi se neki lokalitet, mjesto, grad ili područje moglo nazvati destinacija mora zadovoljiti četiri kriterija. Mora imati snažnu ili snažne turističke atrakcije, mora imati dovoljne smještajne kapacitete, mora biti cestovno dostupna, te mora biti informacijski dostupna. Treba postaviti pitanje što od ova četiri kriterija ima Čapljina?
Čapljina je grad na četiri rijeke pa se može na prvu zaključiti da čapljinska turistička prilika leži u prirodi i geografskom položaju. Od turističkih zanimljivosti tu su i Park prirode “Hutovo blato”, Arheološki spomenik Mogorjelo, Počitelj i Gabela koji obogaćuju ukupni ambijent. Pravilno valorizirati turistički potencijal Čapljine može Turistička zajednica grada.
Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u HNŽ-u, vraćena je mogućnost općinama i gradovima osnovati svoju Turističku zajednicu. Time je omogućena i veća odgovornost lokalne samouprave i Turističke zajednice u upravljanju turizmom.
Općine i gradovi osnivanjem svojih Turističkih zajednica moći će kvalitetnije upravljati svojom destinacijom. Nadam se kako će i Čapljina slijediti primjer susjednih općina i gradova, da će uskoro osnivati svoju Turističku zajednicu i graditi svoju turističku priču”, smatra Maslać.
Siva zona u HNŽ
Maslaća smo pitali kako se u HNŽ-u bore sa tzv. sivom zonom – izdavanjem stanova na dan, neprijavljenim boravcima, na što je odgovorio:
”Kao i u svakom gospodarskom sektoru u nas, tako i u sektoru turizma postoji sivo tržište. Turistička zajednica HNŽ je do sada surađivala s nadležnim institucijama po pitanju i turističkog prometa. Međutim, u narednom razdoblju ta će suradnja morati biti još intenzivnija jer nam se događa značajniji iskorak u turizmu posljednjih godina.
Turizam sa sobom donosi i pozitivne i negativne učinke. Od pozitivnih se načešće ističu financijski prihodi od turizma. Negativni su se do sada stidljivo spominjali, a dolazi vrijeme da ćemo se morati uhvatiti u koštac i s njima.
View this post on Instagram
Najveća mana turizma je sezonalnost poslovanja, ali vidimo da i nekontrolirani razvoj turizma negativno utječe na lokalno stanovništvo u pogledu prenamjene stambenih jedinica u turističke, pa se tržište nekretnina mijenja u negativnom smislu u odnosu na domaće stanovništvo.
Jedino rješenje je snažniji inspekcijski nadzor nad razvojem turizma i njegovo usmjeravanje”, kazao je Anđelko Maslać.
I za kraj pitali smo Maslaća da pošalje poruku svima onima koji se bave turizmom u Hercegovačko – neretvanskoj županiji.
”Turizam je vrlo lijepo područje ljudskog djelovanja ali ono ne smije postati jedini zastupljeni gospodarski sektor, bilo u državi bilo u nekom gradu ili mjestu.
Treba potaknuti razvoj i ostalih gospodarskih sektora u zajednici i nasloniti ih na zadovoljavanje i turističkih potreba.
U takvom jednom sinkroniziranom gospodarskom ambijentu imat ćemo i sretne turiste koji dođu kod nas, ali i zadovoljno lokalno stanovništvo isto tako važno”, zaključio je razgovor za Čapljinski portal v.d. Turističke zajednice HNŽ Anđelko Maslać.
