U protekla dva tjedna načeli smo temu coworking prostora, odnosno zajedničkog prostora za rad, koji je sve popularniji u svijetu, ali i kod nas.
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput ovog prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Čapljina još bez coworking prostora: Mogu li manji gradovi postati centri digitalne suradnje?
Nakon prvog i drugog objavljenog članka javilo nam se dosta sugrađana koji su nam potvrdili kako bi im takav prostor bio koristan na svakodnevnoj razini.
Kao portal koji podržava lokalno gospodarstvo te potiče sve aktivnosti kada su u pitanju mladi poduzetnici, posebice u IT sektoru, ali i ostalim sektorima, odlučili smo objaviti seriju članaka i intervjua o coworking prostorima – kako utječu na lokalnu ekonomiju, zašto su dobri, jesu li isplativi, zašto bi Čapljini odgovarao jedan takav prostor.
Naš drugi sugovornik bio je Vedran Šimunović, izvršni direktor INTERA Technology Parka.
Pričali smo coworking prostoru CodeHub koji je pokrenula INTERA, kao i trendovima u coworking svijetu i može li se u Čapjini otvorit takav prostor.
Kako ste došli na ideju pokretanja coworking prostora u Mostaru (Code Hub-a)?
Ideja za pokretanje Code Hub-a Mostar rodila se nakon što sam se upoznao s pričom o Mokrin House-u, coliving/coworking prostoru smještenom u prirodnom, ruralnom okruženju u Vojvodini to je bilo 2016. godine.
Oduševilo me kako je taj projekt uspješno povezao ljude i stvorio zajednicu usred ničega, tj kako oni vole reći blizu smo dvije zračne luke, a u stvari svaka je više od 2 sata udaljena od njih.
Shvatio sam da coworking prostori potencijalno predstavljaju budućnost rada i kako bi Mostar, sa svim svojim potencijalima i rastućom IT i poslovnom zajednicom, bio idealno mjesto za takav projekt. Nakon toga počeli smo skromno raditi na pripremi jednog takvog projekta.
Jeste li imali informacije, prije pokretanja Code Hub-a, koji je to broj ljudi koji bi mogli koristiti vaše usluge?
Prije pokretanja, proveli smo temeljitu analizu i istraživanje tržišta kako bismo razumjeli potencijalne korisnike. Znali smo da postoji sve veći broj freelancera, poduzetnika i radnika na daljinu u Mostaru i okolici, što nam je potvrdilo da postoji potreba za prostorom koji bi omogućio suradnju i poticao razvoj.
Rezultati su nam dali uvjerenje da će Code Hub ispuniti očekivanja i postati ključno mjesto za povezivanje zajednice.
Koje su, po Vašem mišljenju, glavne prednosti coworking prostora, posebno za freelancere i radnike na daljinu u manjim gradovima?
Coworking prostori donose niz prednosti, a najvažnija je mogućnost povezivanja s istomišljenicima, što je često izazov u manjim gradovima.
Freelanceri i radnici na daljinu dobivaju priliku za rad u profesionalnom okruženju koje ih motivira i potiče na produktivnost, dok istovremeno imaju pristup događajima, radionicama i resursima koje možda ne bi imali inače.
Naravno tu je kulturna razmjena kao i razmjena u mišljenjima i tehnologijama.
Po čemu se coworking prostori u manjim zajednicama razlikuju od onih u velikim gradovima u smislu njihove uloge i utjecaja na zajednicu?
U manjim gradovima coworking prostori imaju ulogu koja nadilazi pružanje radnog prostora. Oni postaju centri društvenih i ekonomskih aktivnosti, povezujući ljude iz različitih sektora i stvarajući zajednicu koja surađuje i zajedno raste.
U velikim gradovima, coworking prostori često služe prvenstveno kao mjesta za rad, dok u manjim sredinama predstavljaju platforme za rast lokalne ekonomije i jačanje zajedništva te oni obavljaju neke dodatne funkcije u osvještavanju trendova.
Na koji način coworking prostori pomažu malim tvrtkama i startupovima u rastu, osobito na lokacijama s manjim resursima?
Coworking prostori nude pristup resursima, mrežama i znanju koje su ključne za rast malih tvrtki i startupova.
U manjim gradovima, gdje je pristup tim resursima ograničen, coworking prostori igraju vitalnu ulogu u pružanju prilika za umrežavanje i razvoj kroz radionice, mentorstvo i suradnje.
Koji su neki od ključnih izazova s kojima se suočavaju coworking prostori na manjim tržištima i kako ih mogu prevladati?
Jedan od glavnih izazova je održivost i privlačenje dovoljno korisnika za financiranje operacija. To se može prevladati stvaranjem prostora koji nudi dodanu vrijednost, kao što su edukativni programi, partnerstva s lokalnim tvrtkama i poticanje zajedničkih inicijativa.
Također, prilagodba lokalnim potrebama i stalna komunikacija sa zajednicom ključni su za uspjeh. Moram napomenuti kako je financijska održivost jednog ovakvog projekta jako izazovna te definitivno bez kreativnih ljudi koji konstantno inoviranju nove sadržaje i usluge ovaj koncept u malim sredinama nije održiv.
Kako coworking prostori mogu doprinijeti lokalnom gospodarskom rastu i privući talente u manje gradove?
Coworking prostori doprinose gospodarskom rastu pružajući platformu za razmjenu ideja i znanja, što potiče inovacije i stvaranje novih poslova.
Hercegovina idealna za digitalne nomade – kako ih Čapljina može privući?
Oni također privlače digitalne nomade i mlade profesionalce koji traže fleksibilne opcije rada, čime se stvara veća dinamika i doprinosi razvoju lokalne ekonomije.
Koje značajke ili pogodnosti smatrate ključnima za coworking prostor u manjem gradu?
Ključne značajke uključuju brz i pouzdan internet, moderan i udoban radni prostor, te dodatne sadržaje kao što su sale za sastanke i zajedničke zone za opuštanje i umrežavanje.
Također, važno je imati fleksibilne uvjete korištenja i organizirati događaje koji okupljaju zajednicu.
Kako predviđate da će se trend coworkinga razvijati u malim zajednicama u narednim godinama?
Vjerujem da će trend coworkinga u manjim zajednicama nastaviti rasti jer sve više ljudi prelazi na fleksibilne oblike rada.
Očekujem da će se coworking prostori prilagoditi specifičnim potrebama svojih zajednica, pružajući podršku kroz specijalizirane programe, edukacije i umrežavanje. Model coworkinga koji mi trenutno promoviramo je samo jedan od mnogih modela koji postoje u svijetu.
Ako bi privatni poduzetnik pokrenuo coworking prostor, bi li mu se investicija isplatila, i jesu li ovakvi projekti samoodrživi?
Investicija u coworking prostor može biti isplativa, ali zahtijeva jako dobro razumijevanje potreba lokalne zajednice i strateški pristup.
Ključ je u pružanju dodatnih vrijednosti koje privlače i zadržavaju korisnike. Samoodrživost se postiže kroz različite izvore prihoda, poput organizacije događaja, članarina i suradnji s lokalnim partnerima.
Zaključio bih kako ima boljih modela za investiranje u cilju generiranja dobiti, jer za ovaj posao morate imat širi društveni cilj i jako dobru potporu ključnih dionika
Ima li INTERA TP ideju/namjeru pokretanja neke vrste coworking prostora u Čapljini i što bi bili neki osnovni i minimalni uvjeti da razmotrite takvu opciju
Realno takva opcija u budućnosti nije nemoguća, no za takav poduhvat trebao bi nam ključni partner i snažna podrška lokalne zajednice.
Kada bi Grad Čapljina podržao takvu inicijativu mi bi bili otvoreni za transparentan razgovor o širim preduvijetima za takav poduhvat.
U seriji članaka na temu coworking prostora u Čapljini objavili smo intervju sa Draganom Miloševićem, rukovoditeljem Inovaciono-preduzetničkog centra u Trebinju u kojemu se nalazi coworking prostor, dok će u sljedećem članku na ovu temu govoriti osnivačica platforme Remote Work Advocates Nadia Harris, koja je i sama dugi niz godina digitalni nomad.
