Zašto i kako treba krečiti voće? Ćudljiva zima, sa čestim smjenama toplih i izuzetno hladnih dana i noći, zna biti pogubna za voćke.
Na te promjene posebno su osjetljive koštičave vrste – kajsija, šljiva, višnja, trešnja i breskva. Protiv toga nema nekog efikasnog lijeka, ali štete se mogu umanjiti krečenjem debla i ramenih grana.
Poslije jesenjeg plavog prskanja nekim od preparata na bazi bakra, a u cilju smanjenja takozvanog infektivnog potencijala različitih gljiva i bakterija i uništavanja svih razvojnih stadija štetočina koje zimu provode u pukotinama kore, debla i ramene grane treba temeljno okrečiti, bolje reći natopiti, da rastvor prodre u svaku pukotinu.
Sponzorirani članak
Čapljina: Traži se iskusna teta za čuvanje djeteta - naknada 600 KM za 6 sati dnevno!
Dvostruka uloga
Krečenje ima dvostruku ulogu. Bijela boja odbija sunčeve zrake i usporava zagrijavanje debla i ramenih grana i tako odlaže kretanje sokova i početak vegetacije, a time umanjuje štete od jakih proljećnih mrazeva i pucanja kore.
Do pucanja kore dolazi usljed naglih temperaturnih kolebanja – promjene temperature u kratkom vremenskom razdoblju. Ovo je naročito izraženo kada poslije niskih temperatura nastupi toplo vrijeme.
Topao zrak i sunce zagrijavaju stablo voćke, sokovi se brže kreću, tkiva ispod kore se naglo šire dok je ona kruta i nema tu sposobnost. Pošto kora nije oklop, već prirodna tvorevina, zbog širenja tkiva ne može da ostane kompaktna, pa puca.
Voćke osjetljice na promjene
Točka na deblu iz koje polaze osnovne – ramene grane, naročito je osjetljiva na temperaturne promjene i sklona pucanju.
Ovo je još izraženije kada poslije nekoliko toplih dana naglo zahladi, temperatura padne znatno ispod nule, pa se pokrenuti sokovi zamrznu u sprovodnim sudovima i tada i ta tkiva pucaju i odumiru.
Treba napomenuti da raspuknuta kora veoma teško ili gotovo nikako ne zarasta. Pukotine, nastale pucanjem kore, predstavljaju ulazna vrata za mnoge patogene organizme-uzročnike truljenja stabla i propadanja voćki.
Druga uloga krečenja je fitosanitarne prirode, jer se tako uništavaju sve prezimljujuće forme parazita i štetočina, a kreč djeluje i repelentno na neku sitnu divljač.
Izvor: Agrosavjet
