Zimska rezidba kruške: Ključni savjeti za zdravlje i plodnost stabla

13836

Kruška spada među najatraktivnije voće. Kada cvjetaju, stabla kruške imaju prelijepe bukete, bijelog cvijeća u rano proljeće.

Prva godina orezivanja postavlja budući oblik drveta. U kasnijim godinama, treba nastaviti sa oblikovanjem stabla. Rezidbu kruške obavljamo u dva navrata, i to zimsku i ljetnju (zelenu) rezidbu.

Zavsno od klimatskih uvjeta, zimsku rezidbu možemo obavljati od otpadanja lišća pa sve do početka travnja.

Sponzorirani članak

Čapljina: Traži se iskusna teta za čuvanje djeteta - naknada 600 KM za 6 sati dnevno!

Obitelj iz Čapljine traži tetu čuvalicu za dječaka starosti od jedne godine. Oglas prenosimo u nastavku u cijelosti: ''Tražimo pouzdanu i iskusnu tetu za čuvanje djeteta u ugodnom kućnom okruženju.... Pročitaj više

Kruške se režu u ožujku, ali…

Ipak, kod najvećeg dijela krušaka rezidbu obavljamo u mjesecu ožujku.

Rezidbu možemo obavljati tijekom razdoblja mirovanja vegetacije, osim u dane kad se temperatura spušta ispod nule i ima mraza.

Grane i grančice odrezane tijekom zimske rezidbe ne sadrže puno organskih materija koje su tada koncentrirane u korijenu, drvetu i nosećim granama.

Rezidbom do željenog uzgojnog oblika

Rezidbom, krušku dovodimo do željenoga uzgojnog oblika, te uz pomoć drugih agrotehničkih mjera reguliramo redovnu i obilnu rodnost kao i dobivanje visoko kvalitetnih plodova.

Rezidbom kruške treba zamijeniti trideset posto rodnog drveta, i time stvoriti povoljnije uvjete za razvoj plodova, kao i za porast novih rodnih grana.

Zašto i kako treba krečiti voćke pred zimu?

Tijekom oblikovanja uzgojnog oblika kruške ne smijemo jako rezati, jer jaka rezidba podstiče  izbijanje velikog broja vodopija, koje ne služe ničemu i uklanjamo ih iduće godine prilikom rezidbe.

Takva jaka (oštra) rezidba ima negativan utjecaj na mladu voćku, jer usporava početak rađanja i smanjuje rast cijelog stabla. Umjerenom rezidbom kod mladih krušaka postižemo stvaranje snažnog drveta, prošaranog sekundarnim i tercijarnim granama, koje nose rodno drvo. Kod kraće orezane grane razviće se bujniji izboji nego na dugačkoj orezanoj grani.

Važnost vršnog pupoljka

Kod kruške je vrlo bitan vršni pupoljak, iz kojeg izbijaju najjači izboji. To je bitno kod formiranja uzgojnih oblika, odnosno izgradnji kosturnih grana. Rodno drvo kruške uglavnom je kratko.

Kao što ima sorti jabuka koje rode na dužim rodnim granama, tako i sorte kruške „vilijamovka“, „krasanka“ i „hardijeva“ rađaju na dužim granama.

Ovi lastari se ne skraćuju jer se cvjetovi na njima otvaraju sedam do deset dana kasnije, što u slučaju proljećnih mrazeva može biti od velikog značaja.

Zašto je jesenja obrada zemljišta važna za voćnjake

„Krasanka“ je posebno osetljiva na rezidbu. Na stablu ove sorte praktično se ostavlja onoliko pupoljaka koliko se želi plodova.

Odstranjivanje grana

Rezidbom se, obično, grane ne prikraćuju nego se odstranjuju. Prikraćuju se samo sadnice nakon sadnje, na visinu formiranja krošnje te one grane iz kojih želimo izazvati grananje postranih pupova.

U odnosu na jabuku, kruška se odlikuje oštrim kutevima grananja i uspravnijim rastom mladica pa je potrebno grane više povijati, posebno u prvim godinama nakon sadnje kako bi se krošnja oblikovala u skladu sa željenim uzgojnim oblikom.

Izvor: Agrosavjet