U kojim jelima treba koristiti mlijeko, a u kojima vrhnje za kuhanje?

514

Mlijeko i vrhnje za kuhanje pripadaju istoj skupini proizvoda, a razlikuju se prvenstveno prema gustoći.

Iako će se mnogima činiti jednakim proizvodima koji se mogu koristiti kao zamjene, zapravo se ne koriste uvijek u iste svrhe.

Punomasno mlijeko osnova je svih ovih mliječnih ukusa, ali ono se pretvara u različite oblike mlijeka i vrhnja na temelju načina na koji se komponente razdvajaju, bilo prirodno ili ljudskom namjerom.

Sponzorirani članak

Najveći distributer alata u državi donosi proljetne sajamske popuste do 50%!

Počinju AX-Soling proljetni sajmovi! Najveći distributer alata u državi donosi proljetne sajamske popuste do 50%! Iskoristite nevjerojatnu priliku i posjetite naše poslovnice na sajamskim danima! Saznajte više o datumu i... Pročitaj više

Mlijeko i vrhnje – razlika

Kreće se od vodenastog obranog mlijeka do bogate masnoće, što rezultira onim što znamo kao vrhnje.

Mlijeko sadrži nivoe masnoće u rasponu od nula do 3,5 posto, dok vrhnje počinje s nekih 12 posto masnoće (kiselo vrhnje), a može imati i 60 posto masnoće. Važno je istaknuti da postoji i vrhnje za kavu, koje ima nekih 10 posto masti.

Stoga, možete pretpostaviti da svi ovi mliječni proizvodi čine veliku razliku u tome kako mlijeko i vrhnje utječu na svakodnevno kuhanje, piše Klix.ba.

Obično, punomasno mlijeko ili manje masno mlijeko?

Ono što je općenito poznato kao “obično mlijeko” najlakše je razlikovati. Punomasno mlijeko je s otprilike 3,5 posto masnoće, dok su druga, manje masna mlijeka obično između jedan i dva posto masnoće, a postoji i obrano mlijeko s uklonjenom masnoćom. Obično se koriste za toplu čokoladu, milkshake i tijesta.

Masnoća vrhnja za kuhanje ili drugih oblika mliječnih proizvoda varira između 12 i 16 posto za kiselo vrhnje te kao takvo služi za jela kojima je potreban gusti umak.

Lagano vrhnje

Potom slijedi takozvano lagano vrhnje koje sadrži 18 do 30 posto masnoće, a koristi se za kremaste espresso napitke, rijeđe umake koji se koriste za tjesteninu i slična jela.

Nakon toga slijede vrhnja za slatka jela, kojima je prosječna vrijednost masti između 30 i 35 posto, a postoje čak i “jače” verzije. Sve verzije se “dobro ponašaju” u receptima koji zahtijevaju guste, kremaste preljeve, zbog emulgiranja koje sprječava odvajanje mlijeka.

Međutim, veća masnoća u jakom vrhnju za šlag duže zadržava svoj oblik u desertima kao što su čokoladni ganache, voćni parfei i kolači od sira. Obje verzije sa šlagom uspijevaju u gustim Alfredo umacima i domaćim sladoledima.