Hotel President i Čapljina bili su domaćini međunarodne konferencije pod nazivom ”Prekogranična suradnja za smanjenje riječnog plastičnog otpada u Jadranskom i Jonskom moru”.
Konferencija je imala za cilj okupiti stručnjake, predstavnike institucija, organizacije civilnog društva kao i donositelje odluka iz zemalja Jadransko – jonske regije.
Čiste rijeke i zdraviji morski ekosustav
Sve u cilju razmjene iskustava, predstavljanja dobre prakse, ali i razvijanja zajedničkih pristupa za smanjenje riječnog plastičnog otpada koji rijekama dospijeva u more.
Sponzorirani članak
FIS traži više radnika na 10 pozicija za prodajni centar u Ljubuškom
Nakon registracije sudionika i uvodnog obraćanja svim prisutnim obratila se gradonačelnica Čapljine Iva Raguž.
Gospođa Raguž je s par riječi pozdravila prisutne i istaknula kako joj je čast i zadovoljstvo da se ovakva konferencija održava u Čapljini i da naš grad sudjeluje u ovako važnoj temi.
TETHY4ADRION
Projekt TETHY4ADRION se provodi u okviru Adrion programa.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.692190,10 EUR od čega Europska unija financira 1.436.663,28 EUR.
Realizacija ovog projekta započela je 1. rujna 2024. godine i trajat će tri godine.
Prisutnima se obratio Andrej Kržan, iz Nacionalnog instituta za kemiju iz Ljubljane, ujedno menadžer ovog projekta.
”Cilj ovog projekta je analizirati transport plastičnog otpada u Jadransko – Jonsko more, rijekama, ali i predložiti politička rješenja za smanjenje problema. Ovaj projekt ima 10 partnera i uključuje sedam zemalja.
Svoj rad usmjeravamo na pet regionalnih rijeka, kako bismo prepoznali činjenicu da otpad ne prepoznaje nacionalne granice uključene su tri rijeke koje teku preko međunarodnih granica”, kazao je gosp. Kržan.
Ovaj projekt provodi Nacionalni institut za kemiju iz Ljubljane u suradnji sa partnerima:
- Grad Čapljina (BiH)
- Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita (Hrvatska)
- Grad Metković (Hrvatska)
- ISPRA – Talijanski institut za zaštitu i istraživanje okoliša (Italija)
- Mediteranski informacijski ured za okoliš, kulturu i održivi razvoj (MIO-ECSDE)
- Helenski centar za istraživanje mora (Grčka)
- Institut za biologiju mora Sveučilišta (Crna Gora)
- Institut za vode Republike Slovenije
- Sveučilište u Tirani (Albanija)
Julijana Mikulić Jurković, voditeljica projekta TETHYS4ADRION kazala je nešto više o samom projektu.
”Ovaj projekt radimo u suradnji sa susjednim državama – Italijom, Slovenijom i Hrvatskom. Grad Čapljina je iz Bosne i Hercegovine koji sudjeluje u ovom, po meni, jako važnom projektu.
Ono što je u BiH ključni problem, osim generalnog problema deponija koje imamo, je prekomjerna uporaba plastike u svakodnevnom životu. Ono što smo naslijedili posljednjih 10 godina jeste drastično povećan broj ilegalnih deponija koje su svakim danom sve veće.
Ovaj projekt će nadam se to riješiti i ostaviti kroz svoje faze važno bitne stavke u odlaganju otpada i rješavanju postojećeg problema”, kazala je Mikulić Jurković.
Neretva kao pilot – područje prekogranične suradnje
Obzirom da je sliv rijeke Neretve u BiH i Hrvatskoj primjer takov područja pod visokim atropogenim pritiskom, odabran je kao mjesto provođenja pilot aktivnosti.
Cilj je postaviti temelje prekogranične suradnje (gradovi Čapljina i Metković) s ciljem smanjenja riječnog plastičnog otpada.
O mogućim rješenjima otpada poljoprivrednog govorio je Mario Jurica, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ.
”Nadležnost ministarstva poljoprivrede u upravljanju otpadom je da mi u narednom razdoblju planiramo, prema jedinicama lokalne samouprave, uputiti inicijativu da u svoje prostorne planove planiraju zelene ade.
U prvu ruku želimo okupiti poljoprivredni otpad na jedno mjesto, a biološki otpad iskoristiti. Tako da u narednom razdoblju planiramo pokretanje projekta kompostana – materijal koji će se koristiti za zelene površine i naravno za prodaju.
U prvu ruku ona bi trebala služiti jedinicama lokalne samouprave za gnojidbu zelenih površina, a dalje u promet gnojiva kojeg dobijemo od kompostane.
Što se tiče poljoprivrednog otpada, on nije riješen ni u susjednim zemljama. Jedan od načina je da se vrati u poljoprivredne apoteke pa da mu nađemo odgovarajuću tvrtku koja se bavi rješavanjem otpada.
Ovo sve navedeno je u inicijativi i nadam se da ćemo iznaći rješenje za ovaj problem”, kazao je ministar Jurica.
Plastični otpad – prijetnja za rijeke pogotovo za rijeku Neretvu
Na konferenciji se govorilo i o tome kako stati u kraj divljim deponijama koje se rađaju iz dana u dan.
Rijeka Neretva je uključena u ovaj projekt, a u Hercegovini možemo reći da upravo Neretva ima najviše problema kada je u pitanju otpad.
O toj temi govorio je Emil Balavac, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ.
”To je naša najveća rijeka i žila kucavica HNŽ-a i ukoliko mislimo da radimo na očuvanju okoliša, odnosno smanjimo količinu otpada, Neretva je prvi fokus na koji moramo obratiti pažnju.
Ove godine Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša sva svoja sredstva predviđena za infrastrukturu u turizam i okoliš usmjerava upravu u vode i vodena područja. Tako da se nadamo da će komunalna poduzeća, druga javna poduzeća, zaštićena područja ali i nevladine organizacije napraviti dobre projekte”, istaknuo je ministar Balavac.
