Dok Europska središnja banka (ECB) osmi put zaredom smanjuje kamatne stope, u Bosni i Hercegovini bilježi se suprotan trend – kamate rastu iz mjeseca u mjesec.
Početkom lipnja ECB je ponovno snizio referentne stope kako bi olakšao pristup financiranju građanima i poduzećima.
Od 11. lipnja kamatna stopa na depozite pala je na 2%, dok je stopa na glavne operacije refinanciranja 2,15%, a na granične kreditne usluge 2,40%.
Sponzorirani članak
Novi akcijski letak u Ax-solingu i na KupiAlat.ba
ECB snižavao stipe u lipnju 2024. zadnji put
Podsjetimo, ECB je prvi put nakon pet godina počeo snižavati stope u lipnju 2024., a do danas ih je smanjivao ukupno osam puta.
Nasuprot tome, kamatne stope u BiH pokazuju uzlazni trend. Prema podacima Centralne banke BiH, prosječna kamatna stopa na kredite kućanstvima u travnju iznosila je 5,4%, a za nefinancijska poduzeća 4,6%. Kreditna aktivnost zabilježila je mjesečni rast od 1,1%, većinom zbog povećane potražnje u privatnom sektoru.
Profesor Predrag Mlinarević s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu pojašnjava da se monetarna politika ECB-a ne prenosi učinkovito na BiH zbog valutnog odbora.
BiH nema suverenu monetarnu politiku
BiH nema suverenu monetarnu politiku, već djeluje u režimu valutnog odbora. Centralna banka BiH ne može samostalno određivati kamatne stope niti koristiti standardne instrumente monetarne politike, ističe Mlinarević za Nezavisne novine.
Dodaje kako banke u BiH uglavnom ovise o domaćim depozitima, a ne o međunarodnim izvorima, pa su tijekom globalnog rasta kamata uspjele održati stabilnost.
Blagi rast kamata u BiH, prema njegovim riječima, više je posljedica unutarnjih faktora – snažne potražnje za kreditima, inflacijskih očekivanja i percepcije rizika – nego vanjskih šokova.
Banke su likvidne, ali ostaju oprezne zbog političke i fiskalne nestabilnosti. Smanjenje kamata potaknulo bi potrošnju i investicije. Prostor postoji jer banke često precjenjuju kreditne rizike, unatoč visokoj naplati potraživanja, zaključuje Mlinarević.
