Nadolazećeg vikenda, točnije u noći sa subote na nedjelju čeka nas pomicanje sata.
Ovaj ritual koji se događa dva puta godišnje jedne veseli zbog dodatnog sata sna, dok drugi nisu zadovoljni zbog narušavanja rutine i sve kraćih dana.
U noći sa subote, 25. listopada, na nedjelju, 26. listopada 2025., točno u 3:00 ujutro, kazaljke ćemo vratiti jedan sat unatrag, na 2:00.
Sponzorirani članak
NOVO IZ MLINI PONUDE: Krumpirov kruh i krumpirovo pecivo
Zimsko računanje vremena
Time se vraćamo na standardno, zimsko računanje vremena.
Iako se mnogi raduju prividnom dobitku, znanstvena zajednica sve glasnije upozorava da je cijena koju plaćamo za ovu praksu daleko veća od tog jednog “darovanog” sata.
Ono što se nekada smatralo tek manjom neugodnošću, danas je prepoznato kao značajan javnozdravstveni rizik.
Pomicanje sata dvaput godišnje remeti naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji upravlja ključnim tjelesnim funkcijama.
Od ciklusa spavanja i budnosti, preko lučenja hormona i metabolizma, do krvnog tlaka i rada srca.
Usvajanje trajnog standardnog vremena
Zbog toga su vodeće medicinske organizacije, poput Američke akademije za medicinu spavanja i Američkog liječničkog udruženja.
Izdale službene preporuke za usvajanje trajnog standardnog vremena kao najbolje opcije za javno zdravlje.
Unatoč znanstvenim dokazima i volji građana, ukidanje pomicanja sata zapelo je u političkim labirintima.
Europski parlament je još 2019. godine izglasao ukidanje ove prakse, s planom da se posljednje pomicanje dogodi 2021.
Ipak, države članice nikada se nisu uspjele dogovoriti hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom vremenu, a pandemija i druge krize gurnule su ovu temu u drugi plan.
Prema važećim direktivama, praksa se nastavlja najmanje do 2026. godine.
Slična je situacija i u SAD-u, gdje je prijedlog o trajnom ljetnom vremenu zapeo u Kongresu.
U međuvremenu, više od 70 zemalja svijeta, uključujući Rusiju, Tursku, Kinu, Japan i veći dio Afrike i Azije, već je odustalo od ovog, kako mnogi kažu, relikta prošlog stoljeća.
Čija je prvotna svrha uštede energije u modernom dobu gotovo zanemariva.
