Dok će se u nekim zemljama u 2026. godini odmarati i do punih mjesec dana, globalna statistika Bosnu i Hercegovinu smješta na samo začelje svijeta sa svega četiri zajednička praznika.
No, jesu li građani BiH doista toliki radnici ili je u pitanju samo administrativni privid?
Istraživači ističu kako upravo specifično uređenje naše zemlje skriva pravu sliku o neradnim danima koji su u entitetima znatno brojniji.
Sponzorirani članak
Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja
Dok se na razini države bilježi minimum, stvarni kalendari neradnih dana u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, zbog decentraliziranog sustava i entitetskih zakona, znatno su bogatiji i usklađeni s religijskom te političkom strukturom.
U nastavku donosimo analizu koja objašnjava zašto se broj praznika drastično razlikuje diljem svijeta, od Mjanmara s rekordnih 30 dana do administrativno specifičnih slučajeva poput BiH i Švicarske.
Tko ima najviše neradnih dana?
Na vrhu liste za 2026. godinu nalaze se azijske zemlje. Mjanmar (30), Bangladeš (29) i Šri Lanka (25) predvode listu zemalja s najvećim brojem slobodnih dana.
Mjanmar i Šri Lanka su budističke zemlje čiji su praznici vezani uz lunarne kalendare. Na Šri Lanki su svi dani punog mjeseca (poznati kao dani Poya) državni praznici.
Bangladeš je zemlja s muslimanskom većinom, ali i značajnim hinduističkim, budističkim i kršćanskim manjinama, u svoj kalendar uključuje svetkovine sve četiri religije.
Ostale zemlje s više od 20 praznika su Kambodža, Iran i Libanon.
BiH i Švicarska: zašto statistika pokazuje minimum?
Na drugom kraju ljestvice nalaze se zemlje s minimalističkim pristupom na državnoj razini:
- Švicarska tehnički ima samo jedan savezni praznik (1. kolovoza), dok 26 kantona neovisno određuje ostalih osam ili više praznika.
- Bosna i Hercegovina, slično Švicarskoj, nema jedinstven zakon o praznicima na razini države. Dva entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska, imaju vlastite rasporede koji uključuju nacionalne i religijske praznike, pa je stvarni broj neradnih dana za građane znatno veći od “statistička” četiri dana, odnosne Nove godine (1. i 2. siječnja) i Međunarodnog praznika rada (1. i 2. svibnja).
- Urugvaj je također jedna je od rijetkih zemalja s tek pet službenih praznika, iako se prigode poput Karnevala i Tjedna turizma široko proslavljaju.
Najčešći praznici na svijetu
Prema istraživanju, Nova godina (1. siječnja) je najrasprostranjeniji praznik, koji se slavi u najmanje 169 zemalja. Slijede:
- Praznik rada (1. svibnja): Državni praznik u 144 zemlje.
- Dan neovisnosti ili Nacionalni dan: Slavi se u 187 država članica UN–a. Zanimljivo je da Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska spadaju u rijetke zemlje koje nemaju ovakvu vrstu praznika.
- Međunarodni dan žena (8. ožujka): Službeni je praznik u 23 zemlje.
Religija najčešći izvor praznika
Velika većina zemalja svijeta ima barem jedan državni praznik religijskog podrijetla.
- Božić: čak 154 zemlje imaju državni praznik na ovaj dan. Dok većina slavi 25. prosinca, devet zemalja priznaje isključivo pravoslavni Božić u siječnju, dok Bjelorusija, Libanon i Sudan slave oba datuma.
- Islamski blagdani: Eid al-Fitr (Ramazanski bajram) praznik je u 71 zemlji, dok Eid al-Adha (Kurban-bajram) slavi 70 zemalja.
- Multireligijski kalendari: Najmanje 52 zemlje slave i Božić i barem jedan Bajram. Indija prednjači s kalendarom koji u 2026. uključuje blagdane kršćanstva, budizma, hinduizma, islama, džainizma i sikhizma.
Napomena o kalendarima
Iako svijetom dominira gregorijanski kalendar, mnogi praznici ovise o lunarnim ciklusima. Najbolji primjer je islamski (hidžretski) kalendar, koji je kraći za oko 10 dana, zbog čega se muslimanski blagdani svake godine “pomiču” kroz godišnja doba, zaključuje se u analizi američkog istraživačkog centra Pew Research Center.
Također, mnoge zemlje, iako ne priznaju sve vjerske blagdane kao državne, zakonski omogućuju radnicima pravo na slobodne dane za njihove specifične religijske potrebe.
