back to top



Europske tvrtke najavljuju drastičan rast cijena, negativni trendovi sele se i u BiH

155

Tvrtke iz Europske unije u sljedećih godinu dana očekuju znatan rast prodajnih cijena i ulaznih troškova, što povećava zabrinutost zbog inflacije u Europskoj središnjoj banci (ECB).

Prema najnovijem istraživanju SAFE o pristupu financiranju, tvrtke predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5 % u sljedećih 12 mjeseci, što je porast u odnosu na 2,9 % iz prethodnog ciklusa.

Istodobno, očekivani rast ulaznih troškova skočio je na 5,8 % s ranijih 3,6 %, što u ECB-u smatraju alarmantnim.

Sponzorirani članak

NOVO IZ MLINI PONUDE: Krumpirov kruh i krumpirovo pecivo

Mlini donosi dvije ukusne novosti koje će obogatiti svaku ponudu — krumpirov kruh i krumpirovo pecivo, dostupni od 4. svibnja 2026. Ono što ih izdvaja je savršena kombinacija mekane sredine,... Pročitaj više

Glavni ekonomski trendovi u EU:

  • Rast prodajnih cijena (3,5 %)
  • Rast ulaznih troškova (5,8 %)
  • Povećanje inflacijskih očekivanja
  • Rast kamatnih stopa na kredite
  • Smanjena dostupnost financiranja

Iz ECB-a su napomenuli kako su tvrtke obuhvaćene anketom nakon 28. veljače, kada je započeo sukob s Iranom, iskazivale znatno veće cjenovne i troškovne pritiske. To sugerira izravan utjecaj geopolitičkih zbivanja na poslovna očekivanja i stabilnost tržišta.

Utjecaj sukoba na kamatne stope

Istraživanje je provedeno neposredno prije nove odluke ECB-a o kamatnim stopama. Iako postoje signali da bi stope mogle ostati nepromijenjene ovog tjedna, ekonomisti i investitori sve više očekuju povećanje u lipnju.

Rast cijena energenata već sada potiče inflaciju i negativno utječe na ekonomsko raspoloženje u Europi.

Što očekuje Bosnu i Hercegovinu?

S obzirom na to da se negativni trendovi iz EU redovito prelijevaju na domaće tržište, stručnjaci nisu optimistični glede dugoročne prognoze za BiH.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, ističe kako je šok ponude izazvan rastom cijena sirove nafte izazvao inflacijski udar u svim zemljama EU.

Usljed posljedičnog rasta cijena došlo je do pritiska na rast zarada kako bi se ublažio efekt inflacije na kupovnu moć. To je vodilo rastu troškova rada, a poslodavce stavilo pred izbor: umanjiti vlastiti profit ili povećati cijene, objašnjava Mlinarević.

On zaključuje kako je u BiH, kao rezultat uvezene inflacije i sličnih trendova na tržištu rada, logično očekivati isti scenarij – osjetniji rast prodajnih cijena ako se problemi s lancima opskrbe nastave, prenose Nezavisne novine.