Na prometnicama Hercegovačko-neretvanske županije u prvih devet mjeseci 2026. godine zabilježeno je 1.809 prometnih nesreća u kojima je poginulo 16 osoba, dok je s još dva smrtna slučaja u listopadu broj poginulih porastao na 18.\
Broj prometnih nesreća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji porastao je za 10,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci MUP-a HNŽ-a predstavljeni u prilogu RTV Herceg-Bosne.
Od siječnja do kraja rujna zabilježeno je ukupno 1.809 prometnih nesreća, što je 170 više nego u istom razdoblju 2025. godine.
Sponzorirani članak
JUR PROM d.o.o. raspisao natječaj za Product managera - traže se 3 izvršitelja
U tim je nesrećama život izgubilo 16 osoba, dok su u listopadu evidentirana još dva smrtna slučaja, čime je ukupan broj poginulih od početka godine porastao na 18.
Prema iznesenim podacima, 125 osoba zadobilo je teške tjelesne ozljede, dok su za 65 osoba navedene lakše ozljede.
Unatoč porastu broja nesreća, broj smrtno stradalih u prvih devet mjeseci smanjen je za osam osoba, odnosno 33,3 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je ukupan broj ozlijeđenih porastao za 84 osobe ili 12,1 posto.
Policija izdala više od 77.000 prekršajnih naloga
U prvih devet mjeseci policijski službenici na području HNŽ-a kontrolirali su 58.223 vozila i vozača te izdali više od 77.000 prekršajnih naloga.
Među najčešćim uzrocima prometnih nesreća izdvajaju se neprilagođena brzina i upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola.
MUP HNŽ-a zbog toga provodi preventivne i represivne aktivnosti s ciljem povećanja sigurnosti na prometnicama.
Tijekom protekla tri mjeseca provedena je akcija pod nazivom „Čuvajte sebe i druge! Usporite, netko vas čeka“, u sklopu koje je kontrolirano 16.012 vozila i vozača.
Policija je tijekom te akcije utvrdila 11.094 prometna prekršaja i izdala jednak broj prekršajnih naloga.
Prometni stručnjak: Vozačka dozvola ne znači da znate voziti
Prometni stručnjak Mirza Sarajlić upozorava da sigurnost u prometu ne ovisi samo o policijskom nadzoru i kaznama, nego i o prometnoj kulturi te odgovornosti svakog vozača.
Ističe kako polaganje vozačkog ispita i dobivanje vozačke dozvole ne znače da je osoba u potpunosti svladala vožnju i sve izazove sudjelovanja u prometu.
Prema njegovim riječima, promet je složen sustav na koji utječe velik broj čimbenika, zbog čega vozači moraju neprestano razvijati svoje vještine i svijest o mogućim opasnostima.
Posebno je upozorio na važnost pravilnog prometnog odgoja mladih, naglasivši da cilj ne bi trebao biti samo što lakše polaganje vozačkog ispita, nego razvijanje odgovornosti koja može spasiti ljudske živote.
Problem je i zastarjela cestovna infrastruktura
Osim ponašanja vozača, Sarajlić kao jedan od ključnih problema ističe stanje prometne infrastrukture.
Smatra da bi izgradnja autocesta i brzih cesta trebala biti prioritet jer takve prometnice omogućuju sigurnije odvijanje prometa i smanjuju rizik od prometnih nesreća.
Upozorio je da velik dio postojećih magistralnih cesta u Federaciji BiH potječe iz razdoblja bivše Jugoslavije te da su građene prema standardima prilagođenima tadašnjim vozilima.
Današnji automobili imaju znatno drukčije tehničke mogućnosti, dok postojeća cestovna infrastruktura, prema njegovoj ocjeni, nije dovoljno prilagođena suvremenim prometnim zahtjevima.
Podaci o prometnim nesrećama pokazuju da pojačane policijske kontrole i sankcioniranje prekršaja nisu dovoljni za dugoročno poboljšanje sigurnosti.
Uz dosljednu primjenu prometnih propisa, potrebni su preventivno djelovanje, ulaganje u cestovnu infrastrukturu i veća odgovornost svih sudionika u prometu, istaknuto je u prilogu RTV Herceg-Bosne.
