Elegantno i snažno drvo kestena, nekad visoko do 25 metara, brzorastuće i otporno, vodi porijeklo iz Male Azije, ali još u pradavna vremena se raširilo po cijeloj sjevernoj hemisferi. Postoje podvrste, europska, američka, japanska i kineska, koje se razlikuju po izgledu.
Navodno je vojska Aleksandra Makedonskog, kud god se kretala radi ratovanja, sadila kesten, a isto je radila i rimska vojska prilikom svojih pohoda na sjeverne zemlje.
Europski, “odomaćeni” kesten igrao je važnu ulogu u životu prvih poljoprivrednika naročito u krajevima gdje nije uspijevalo dovoljno žitarica.
Sponzorirani članak
PREMIER zapošljava u Čapljini i Stocu: Postani dio tima najveće i najbolje kladionice u BiH
Tamo se od ploda pitomog kestena, koji sadrži visoku koncentraciju škroba, mljelo brašno, za kruh i kolače, koje je stoljeće korišteno u planinskim dijelovima Mediterana gdje još postoje hektari kestenove šume.
Ovo brašno sad se može naći u trgovinama zdrave hrane, ali kod nas ne postoji navika redovne prehrane kestenom. Ponekad zimi, “želje radi”, jedu se pečeni plodovi, a u novije vrijeme i kesten pire.
Ukrasno drvo prije korisnog
Pečenica punjena kestenom, kakva se viđa u filmovima, nije se “primila” kod ovdašnjeg stanovništva koje je ostalo vjerno tradicionalnim receptima za pripremu mesa.
Poljoprivrednici ne uzgajaju kesten radi brašna i uopće radi hrane, ali sade i uzgajaju kesten kao ukrasno drvo.
Od davnih vremena ponegdje su putevi između naseljenih mjesta oivičavani sadnicama kestena, koje su postale veliko drveće i štitile put i sve na njemu od snažnih udara vjetra i zimi od mećave.
U narodnoj medicini ovom drvetu pripisuju se moćna svojstva. Da ne bude zabune: pitomi kesten se jede, a divlji kesten služi kao lijek i nikako nije za jelo, jer je plod otrovan za ljude. Kora, cvijet, plod česti su sastojci tinktura za bolesti vena i kapilara.
U suvremenoj medicini kesten se nalazi u mnogim preparatima za bolne i umorne noge, šamponima za kosu i sredstvima protiv raznih iritacija kože. U narodnoj, pripisivano mu je svojstvo da liječi dijareju, groznicu, različite kožne bolesti i estetske probleme.
Divlji kesten liječio i konje
Poljoprivrednici su koristili plod divljeg kestena za liječenje konja – i pomagao je. Ovdašnji seljaci duboko vjeruju da je divlji kesten (“ludi” ili “konjski”) lijek za bolove u zglobovima i leđima, ali ne kao oblog ili sastojak ljekovite masti, nego liječi tako što se nosi u džepovima!
Kesten liječi i iz džepa?
U kaputima i ostalim dijelovima odjeće starijih poljoprivrednika često se može pronaći jedan ili dva kestena, “lijeka radi” ili “zlu ne trebalo”. Nema nikakve osnove za ovakvo vjerovanje, međutim, ono je živo i danas, tek koliko da se prošlost ne zaboravi.
Divlji kesten služio je u rijetkim slučajevima i za obranu, jer, kad se ispali iz praćke, djeluje potpuno isto kao kamen.
Prema vjerovanju, ako procvjeta u jesen, to jest, ako ga “prevare” lijepi dani u listopadu, svojim atraktivnim crvenim i bijelim cvjetovima, sluti na blagu zimu. Ako, naprotiv, kestenu lišće opadne ranije nego ostalom drveću, zima će biti jaka.
Izvor: Agroklub
