Rano proljeće izmamilo je poljoprivrednike u bašte i na oranice kako bi zemlju pripremili za sjetvu, a već zasejano povrće zaštitili.
Brojni povrtlari, poput Slavka Damljanovića već uveliko na svojim parcelma.
”Ja sam već posjao grašak, preventivno sam sipao pepeo kako bi sve bilo ekološki čisto i zdravo. Pored graška, posjao sam luk, mrkvu, peršun, zelenu salatu, krompir… U mojoj bašti je sve organski, jedino ću kemijske preparate koristiti za krompir zbog zlatice”, rekao je za RINU Slavko Damljanović iz Ljubića.
Sponzorirani članak
JUR PROM d.o.o. raspisao natječaj za Product managera - traže se 3 izvršitelja
On je istaknuo da je parcelu u kojoj sije povrće oplemenio krečom zbog crva, a zbog kvaliteta zemljišta. Kada je u pitanju povrće, struka savjetuje pre svega primjenu preventinih mjera, kako bi se spriječila pojava bolesti i štetočina.
”I plodored može biti jedan od mjera zaštite, znači smjena usjeva četvorogodišnji i petogodišnji plodored. Inače, s obzirom na to da je u našem kraju u povrtarstvu najviše zastupljena proizvodnja krumpira, važno je povrtarima skrenuti pažnju da je najveća štetočina krumpirov moljac, posebno u krajevima u dolini Zapadne Morave”, rekla je Ljiljana Stojković Jovanović, savjetodavac za zaštitu bilja Poljoprivredne savjetodavne stručne službe Čačak.
Ona dodaje da su najugroženije sorte krompira one koje se vade krajem kolovoza i početkom rujna.
Preventivne mjere koje bi mogle da stave pod kontrolu ovu štetočinu su najpre izbor sorte krompira iz ranijih rokova setve, zatim seme mora biti zdravo, kao i primjena četvorogodišnjeg i petogodišnjeg plodoreda, istaknula je Jovanovićeva.
Izvor: Agrosavjet
