Sve se više jede izvan kuće i sve manje kuha, a izgubio se i zajednički obiteljski obrok, upozorila je mostarska nutricionistica Nevena Pandža, dodavši da je u istraživanju provedenom na 7.200 djece u mostarskim školama, 34 posto učenika imalo povećanu tjelesnu masu.
Upravo naši mali interni upitnici pokazuju da se, u odnosu na preporuke mediteranske prehrane, jede mnogo manje voća i povrća, rjeđe se koristi maslinovo ulje, manje se jedu riba i grahorice, a češće su na meniju pohana i pržena jela, suhomesnati proizvodi te brza hrana, rekla je u razgovoru za Fenu Pandža.
Kaže da se sve više jede izvan kuće, u pekarama i fast foodu, a sve manje kuha kod kuće, te da se izgubio i zajednički obiteljski obrok.
Sponzorirani članak
FIS Ljubuški - nova akcija sa odličnim popustima
34% učenika ima povećanu tjelesnu masu
Ono što sam ja provjerila i iščitala jest publikacija objavljena 2017. godine te novi podaci iz 2025. godine o uhranjenosti i posturalnom razvoju djece u gradu Mostaru.
U istraživanju provedenom na 7.200 djece u mostarskim školama, 34 posto učenika imalo je povećanu tjelesnu masu, od čega je 18 posto imalo prekomjernu tjelesnu masu, a 16 posto bilo je pretilo – ističe Pandža.
Naglašava kako dijete jede ono što mu odrasli kupuju i pripremaju.
Mi, odrasli, kao i društvo, imamo odgovornost biti primjer, ne nužno samo kroz zabrane, nego kroz pozitivno okruženje i poticanje većeg unosa povrća, voća, cjelovitih žitarica, fermentiranih mliječnih proizvoda, grahorica, čorbi, ribe i orašastih plodova. Moramo uzeti u obzir i socioekonomske čimbenike, cijene hrane su znatno porasle, dok primanja roditelja nisu.
Djeca jedu ono što im kupujemo
Uvijek obitelj zamolim da pogledaju što kupuju iz navike, koliko novca odlazi na “hranu za ponekad” u vidu slatkiša, sokova i grickalica, koliko kućnog budžeta odlazi na jedenje izvan kuće te što se sve može kupiti i za koliko obroka za isti taj novac u skladu s cjelovitom, lokalnom i sezonskom hranom, prilagođenom našem organizmu – navela je Pandža.
Poseban problem predstavlja sjedilački način života, prekomjerno vrijeme pred ekranima i poremećen san, što stvara začarani krug loših navika, od preskakanja doručka do povećane potrebe za slatkim i “brzim” izvorima energije.
Edukacija, a ne restrikcija
Kao rješenje nutricionistica ističe edukaciju, a ne restrikcije.
Djeci se treba komunicirati zdrava, uravnotežena prehrana koja će biti strukturirana kroz više obroka tijekom dana: tri glavna obroka i jednu do dvije užine, pri čemu će voda biti glavni izvor tekućine, a tjelesna aktivnost prirodna, kroz šetnju, igru, stepenice, a ne nužno samo kroz organizirani sport ili ples – kazala je Pandža.
Smatra da su važni i roditelji, ali i sustav.
Naš organizam ne voli zabrane. Mozak može povećati žudnju za određenom hranom ako je zabranimo. Nažalost, “hrana za ponekad” – pizza, hamburger, grickalice zauzela je mjesto cjelovitim namirnicama koje su nam itekako potrebne, ali je i izgubila smisao.
Prije smo je vezali uz večeri filmova, kino i rođendane kao dio zajedničkog uživanja, tako bi trebalo biti i danas. Postavlja se pitanje uživamo li u toj hrani ako je “za ponekad” zapravo svaki dan – zaključila je Pandža.
