Žuto lišće u nasadima, spaljene mandarine i slatke vode sve manje: poljoprivrednici u dolini Neretve i Hutovu blatu osjećaju posljedice klimatskih promjena.
Stručnjaci iz BiH i Hrvatske kroz projekt MoWaCLIM prvi put s obje strane granice prate prodor mora u stvarnom vremenu. Za Čapljinski portal otkrili su što su do sada izmjerili.
Dugotrajne suše i sve niži vodostaji otvorili su morskoj vodi put duboko u unutrašnjost. Zato su u dolini Neretve postavljene sonde koje, uz zaslanjenje, mjere temperaturu vode, električnu vodljivost, pH, otopljeni kisik, nitrate, okside….
Sponzorirani članak
Kako izgleda rad u modernom trgovačkom lancu: Što Lidl donosi zaposlenicima u BiH?
Partneri prekograničnog projekta MoWaCLIM sa zainteresiranim dionicima i medijima obišli dvije takve postaje. Jedna je površinska sonda na Ustavi, u Parku prirode Hutovo blato, a druga je podzemna, na području Višića.
Informacija o salinitetu svakih 15 minuta
Projekt je, kaže ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica, pokrenut na poticaj samih poljoprivrednika.
”Javljali su nam se da im pri navodnjavanju žuti lišće. Nismo čekali, nego smo u suradnji s Hrvatskom počeli tražiti rješenja“, rekao je Jurica za Čapljinski portal.
Ministarstvo je ovoga proljeća postavilo tri hidrološke stanice na vodnim tijelima Aluvij Čapljina i Aluvij Hutovo blato. Prema preliminarnim rezultatima, u Hutovu blatu zaslanjenja zasad nema. U Aluviju Čapljina ga ima, ali zasad nije zabrinjavajuće i javlja se u ritmu plime i oseke Jadranskog mora. Podaci će se slijevati u platformu Hydro Agro Cloud, koja će poljoprivrednicima svakih 15 minuta javljati postotak saliniteta kako bi znali kada je najsigurnije navodnjavati.
Na pitanje može li se prodor mora spriječiti, Jurica je iskren:
”Ne možemo ga nikako spriječiti, nažalost. Ovdje je riječ o otpornosti. Hrvatska gradi branu u Kominu, što će pomoći, ali imamo primjer da je salinitet veći u Klepcima nego u Dračevu, koje je bliže granici. U kršu nema pravila. Moramo tražiti alternative, nove sorte i nove kulture”.
Močvara koja živi od vode
Za Hutovo blato voda je pitanje opstanka. Park je kroz projekt postavio dvije površinske sonde, jednu na rijeci Krupi i jednu na Ustavi.
”Hutovo blato u potpunosti ovisi o vodi. Njezina kvaliteta i količina važni su za vrste koje ovdje žive, za cijeli ekosustav i za poljoprivredu ovoga kraja“, kazala je za naš portal ravnateljica Parka Irena Rozić.
Dodala je da se Park suočava s niskim vodostajima i nedostatkom vode, a posljedica je i povećani salinitet. Kontinuirana mjerenja zato bi u budućnosti trebala poslužiti i institucijama koje upravljaju vodama kao baza za dugoročno upravljanje.
Slatke vode i do 60 posto manje nego u službenim podacima
Najkonkretnije brojke donijela je Iva Aljinović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu. Fakultet godinama prati podzemne i površinske vode na hrvatskoj strani Neretve, a partnerima iz BiH pomogao je geofizičkim istraživanjima i odabirom lokacija novih bušotina.
”Objavili smo dva znanstvena rada o procjeni protoka na profilu Metković Most. U sušnom razdoblju količina slatke vode tamo je 40 do 60 posto manja nego u službenim podacima. Kada protok padne ispod 250 kubika u sekundi, slani klin je prisutan na tom profilu i kroz samo korito zaslanjuje dolinu Neretve”, pojasnila je Aljinović za Caportal.net.
Mandarine na 42 Celzijeva stupnja
Posljedice se najbolje vide u voćnjacima. Tvrtko Jelačić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu upozorava da mjerenja pokazuju temperature od 42 °C i više unutar krošnji mandarina. Uz jako sunce to izaziva ožegotine, a takvi plodovi gube tržišnu vrijednost.
”Jedno od rješenja je preraditi takve plodove u sok ili druge proizvode s dodanom vrijednošću”, kaže Jelačić.
Analize su pokazale i da stabla mandarine, naranče, limuna i kumkvata sol iz vode za navodnjavanje najviše nakupljaju u mladom lišću i pulpi.
Po završetku projekta Agencija će predložiti da se na zapuštenim površinama sa starim nasadima mandarina razmisli o novim kulturama.
”Avokado ili zlatni kivi bolje podnose ove temperature, ali traže puno vode. S obzirom na suše i prodor slane vode, ključno je odrediti gdje je sadnja uopće moguća”, rekao je Jelačić za naš portal.
MoWaCLIM projekt
Cilj MoWaCLIM-a je upravo to: jedinstvena, višerazinska rješenja za prilagodbu poljoprivrede klimatskim promjenama s obje strane granice.
Projekt MoWaCLIM provode Dubrovačko-neretvanska županija, Sveučilište u Splitu – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a i JP „Park prirode Hutovo blato“ d.o.o. Čapljina.
Vrijedan je 1.514.937,44 eura, financira se iz Interreg VI-A IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027., a traje do 31. kolovoza 2027.
