Hercegovina je dom osam nekropola stećaka koje se nalaze na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine, među kojima su poznati lokaliteti u Stocu, Ljubuškom i na Blidinju.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, poznati kao stećci, jedni su od najprepoznatljivijih tragova bogate povijesti Hercegovine. Rasprostranjeni su na brojnim lokalitetima, a njihova kulturna i povijesna vrijednost prepoznata je i na međunarodnoj razini.
UNESCO je 2016. godine na Popis svjetske baštine uvrstio ukupno 28 nekropola stećaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, piše Jabuka portal.
Sponzorirani članak
JUR PROM d.o.o. raspisao natječaj za Product managera - traže se 3 izvršitelja
Od toga se 20 lokaliteta nalazi u Bosni i Hercegovini, a osam na području Hercegovine.
Riječ je o zajedničkom kulturnom dobru pod nazivom Stećci Medieval Tombstone Graveyards, koje svjedoči o srednjovjekovnim zajednicama, njihovim običajima i umjetničkom izražavanju.
Radimlja i Boljuni kod Stoca
Među najpoznatijim hercegovačkim nekropolama nalaze se Radimlja i Boljuni na području Stoca.
Obje su zasebno uvrštene na UNESCO-ov popis, čime je potvrđena njihova iznimna kulturno-povijesna vrijednost.
Radimlja je osobito prepoznatljiva po bogato ukrašenim kamenim nadgrobnim spomenicima, dok Boljuni predstavljaju još jedan vrijedan primjer srednjovjekovne baštine ovoga područja.
Bijača kod Ljubuškog
Na UNESCO-ovu popisu nalazi se i nekropola Bijača na području Ljubuškog.
Ovaj lokalitet jedan je od značajnih tragova srednjovjekovne prošlosti zapadne Hercegovine te je dio međunarodno zaštićene skupine nekropola.
Njegovim uvrštavanjem na popis svjetske baštine dodatno je istaknuta važnost očuvanja kulturnog nasljeđa ljubuškog kraja.
Dugo polje na Blidinju
Među zaštićenim lokalitetima nalazi se i Dugo polje na Blidinju, koje UNESCO u svojoj službenoj evidenciji vodi pod područjem Jablanice.
Smještena u prepoznatljivom planinskom krajoliku, ova nekropola svjedoči o životu srednjovjekovnog stanovništva i običajima pokapanja na prostoru Blidinja.
Nekropole kod Konjica, Nevesinja, Bileće i Berkovića
UNESCO-ova zaštita obuhvaća i četiri nekropole na drugim područjima Hercegovine.
Riječ je o sljedećim lokalitetima:
- Grčka glavica u selu Biskup kod Konjica
- Kalufi u Krekovima kod Nevesinja
- Grebnice u Radmilovića Dubravi kod Bileće
- Potkuk u Bitunji kod Berkovića
Svaka od ovih nekropola predstavlja zasebnu sastavnicu zajedničkog kulturnog dobra, a njihova rasprostranjenost potvrđuje važnost stećaka u srednjovjekovnoj povijesti hercegovačkog prostora.
Zašto su stećci toliko posebni?
Prema UNESCO-u, stećci su nastajali od druge polovice 12. do 16. stoljeća, a njihova izrada bila je najintenzivnija tijekom 14. i 15. stoljeća.
Većinom su isklesani od vapnenca, a razlikuju se po veličini, obliku i ukrasima.
a
Na njima se mogu pronaći geometrijski i simbolički motivi, križevi, ljudski likovi te natpisi koji pružaju vrijedan uvid u vjerovanja, običaje i svakodnevni život srednjovjekovnih zajednica.
UNESCO posebno ističe njihovu povezanost s različitim kulturnim i vjerskim tradicijama srednjovjekovne Europe.
Više od 70.000 stećaka na području četiriju država
Iako su na Popis svjetske baštine uvrštene samo 28 odabranih nekropola, stećci su mnogo rasprostranjeniji.
Prema UNESCO-ovim podacima, na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije evidentirano je više od 70.000 stećaka na više od 3.300 lokaliteta.
Odabrane nekropole na UNESCO-ovu popisu zajedno obuhvaćaju približno 4.000 srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.
Među njima posebno mjesto zauzima osam hercegovačkih nekropola, koje predstavljaju vrijedan dio lokalne povijesti, ali i kulturne baštine od međunarodnog značenja.
