Nacrt Zakona o elektronskoj trgovini u Federaciji BiH predviđa jasnija pravila za prodaju putem interneta i društvenih mreža, stroži nadzor te novčane kazne do 30.000 KM za sve koji posluju izvan zakonskih okvira.
Internetska trgovina u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježi snažan i kontinuiran rast. Međutim, nedostatak posebnog zakonskog okvira već duže vrijeme ostavlja širok prostor za neregistriranu prodaju, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju.
Dok građani sve češće kupuju putem interneta i društvenih mreža, FBiH još uvijek nema usvojen zakon o elektronskoj trgovini, iako je Vlada FBiH u srpnju utvrdila njegov nacrt.
Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini Federacija BiH godišnje gubi više od 200 milijuna KM javnih prihoda. Usvajanje novog zakona trebalo bi omogućiti transparentnije poslovanje, učinkovitiji nadzor i znatno bolju zaštitu potrošača.
Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne skupine za izradu Zakona o elektronskoj trgovini FBiH, ističe da je donošenje ovog propisa neophodno kako bi se uredilo tržište koje se razvija znatno brže od zakonodavstva.
Elektronska trgovina posljednjih godina bilježi snažan razvoj, dok značajan dio poslovnih aktivnosti još nije dovoljno obuhvaćen institucionalnim evidencijama i nadzorom. To stvara prostor za neregistriranu prodaju, poreznu nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju, a potrošače često ostavlja bez računa, jamstva i mogućnosti ostvarivanja zakonskih prava, upozorava Kadić.
Naglašava da je Vlada FBiH utvrđivanjem nacrta napravila važan korak, no za stupanje zakona na snagu potrebno je dovršiti parlamentarnu proceduru u što kraćem roku. Tekst zakona izradila je radna skupina u kojoj su sudjelovali predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, asocijacija za e-trgovinu, vodećih online platformi, inspekcija i Porezne uprave FBiH.
Trgovina na društvenim mrežama pod istim pravilima
Neregistrirana online prodaja ima višestruke štetne posljedice, država gubi značajne porezne prihode, registrirani trgovci izloženi su nelojalnoj konkurenciji, a kupci često ostaju bez ikakve zaštite.
Problem je posebno izražen na društvenim mrežama, gdje se proizvodi oglašavaju i prodaju putem privatnih profila, bez jasno navedenih podataka o prodavaču i transparentnih uvjeta kupnje.
Zbog toga nacrt zakona predviđa da se prodaja putem društvenih mreža tretira prema jednakim pravilima koja vrijede za cjelokupnu elektronsku trgovinu.
Ako netko putem Facebooka, Instagrama ili TikToka kontinuirano oglašava proizvode, prima narudžbe, organizira dostavu i ostvaruje prihod kroz organiziranu prodaju, riječ je o aktivnosti koja ima obilježja trgovinske djelatnosti. Činjenica da se prodaja odvija putem privatnog profila ne može biti osnova za izbjegavanje zakonskih obveza, pojašnjava Kadić, uz napomenu kako cilj nije ograničavanje građana koji povremeno prodaju vlastite rabljene stvari, nego sprječavanje neregistrirane trgovine sakrivene iza privatnih profila.
Zaštita kupaca i transparentnost poslovanja
Neuređeno tržište donosi brojne rizike za kupce, od neisporučene robe i lažnih profila do prodavača koji nakon naplate prestaju odgovarati na poruke. Jedan od najvećih problema u takvim situacijama je nemogućnost utvrđivanja identiteta odgovornog prodavača.
Nacrtom zakona detaljno se uređuju obveze identifikacije trgovaca, elektronskog sklapanja ugovora i informiranja kupaca. Potrošač prije potvrde narudžbe mora imati jasne informacije o tome od koga kupuje, što kupuje, koliki je ukupni iznos te kome se može obratiti u slučaju problema. Cijene, uključujući troškove dostave i poreze, moraju biti jasno istaknute, uz obvezu izdavanja računa i evidentiranja prometa u skladu s fiskalnim propisima.
Rigorozne kazne i usklađivanje s EU standardima
Nacrtom zakona definirane su i nadležnosti nadzornih tijela. Upravni nadzor obavljat će Federalno ministarstvo trgovine, dok će inspekcijski nadzor provoditi tržišni inspektori. Za razliku od klasične trgovine, nadzor e-trgovine obuhvaćat će pregled internetskih stranica, profila na društvenim mrežama, elektronskih narudžbi i evidencija transakcija.
Predviđene su novčane kazne u rasponu od 3.000 do 30.000 KM za pravne osobe koje obavljaju elektronsku trgovinu bez registracije ili krše obveze transparentnosti. Sankcije su predviđene i za elektronske platforme te dostavne službe koje ne budu postupale u skladu sa zakonom.
Nacrt zakona pripremljen je u skladu s direktivama Europske unije, s ciljem stvaranja ravnopravnijih uvjeta poslovanja, jačanja pravne sigurnosti te pružanja podrške malim poduzetnicima i domaćim proizvođačima koji e-trgovinu koriste kao razvojnu priliku.
