U 2020., pamtimo je kao da je jučer bila jer ove dvije godine izgledaju kao beskrajni dan, imali smo po proizvodnji hrane najbolju godinu ako se gleda i ono što se sijalo i sadilo za osobne potrebe.
Naime, te godine su lockdown i zatvorene granice mnoge zabrinuli pa su se okrenuli sebi.
Enorman rast cijena
Međutim, već lani je došlo do usporavanja pa je na njivama bilo manje kukuruza, krumpira, luka… što će se ove godine događati, teško je predviđati, međutim, analize koje su među svojim korisnicima radile neke poljoprivredne zajednice tvrde da bi moglo doći do rasta proizvodnje.
Sponzorirani članak
Velika akcija Hisense klima u Eltingu: Vrhunski uređaji, 5 godina garancije i osigurana montaža
Razlog su poskupljenja koja su dosegla rekordne iznose. Krumpir, primjerice, koji smo prije pandemije znali pronaći i po cijeni od pola marke, dosegao je dvije marke, a kako je jednostavan za posaditi i uzdržavati, bit će zasigurno kultura koja će biti prihvaćena na proljeće. Ali tu su i druge prehrambene namirnice.
Prošle jeseni već su zasađene veće površine žitarica, a razlog je enormno poskupljenje brašna. Za kilogram brašna plaća se oko 1 KM, kruh je oko 2 KM, a uz standard koji vlada u ovoj zemlji, najjeftinije će ga biti praviti kod kuće. Zbog svega toga očekuje se procvat zemljoradnje ili, kako iskusni poljoprivrednici kažu, za one koji su zaboravili raditi i zaboravili da su ikad živjeli na selu, a BiH je nekad bila jedno veliko i časno selo gdje se svugdje proizvodila hrana, ovo je povratak iskonu.
A što je još važno za proizvodnju i kvalitetan urod? Jasno, vrijeme. Već smo u veljači, a obilnih zimskih oborina kakve su znale vladati u ranijim desetljećima još nema na vidiku. Poljoprivrednici već razmišljaju o radu na svojim imanjima.
Međutim, stručnjaci podsjećaju da je prošle godine 7. travnja pao snijeg, bilo ga je i u nizinama Hercegovine, voćke koje su bile u cvatu podbacile su, pa ne bi bilo dobro da se i ove godine takav scenarij dogodi, a osobito ne bi bilo dobro da se neke stvari odrade u pogrešnom tajmingu pa da zima okasni i obezvrijedi sav čovjekov trud.
Ističe se da će proizvodnja hrane rasti ako sve ne poremete “zimski uvjeti” na proljeće. Ovih dana se priča o zimskoj rezidbi vinove loze.
Negdje je već započela. Tomislav Božičević, inženjer agronomije i viši stručni savjetnik za hortikulturu, objasnio je u svom autorskom tekstu zašto i koliko odgađati početak zimske rezidbe vinograda.
Kasni mrazevi
”Zimska rezidba vinove loze jedan je od najvažnijih parametara za postizanje dužeg životnog vijeka vinove loze. Osim toga, potreban je život u ne previše ekstremnoj klimi, uz dobru tj. optimalnu opskrbu hranjivima i uz obilje kisika. Jer, kisik je najvažniji uvjet za život. Ne treba zaboraviti da vinova loza kisik treba i u tlu. Višegodišnjim proučavanjem utjecaja početka vremena zimske rezidbe vinove loze, došlo se do zaključka da mjesec dana kasnije rezidbe odgađa buđenje pupova za otprilike 1-2 dana.
Tako će se pup istog trsa, ako je orezan 6. prosinca umjesto 6. ožujka, početi otvarati za oko 3 – 6 dana ranije. Tih 3 – 6 dana nisu presudni, osim u slučaju pojave kasnih proljetnih mrazova. A oni su u kontinentalnim dijelovima, osobito posljednjih godina, vrlo česta pojava. Stoga je odgađanje početka zimske rezidbe vinove loze, za sve vinogradare, koji si to svojom ne prevelikom površinom vinograda mogu dopustiti, jako korisna.
Mali vinogradari mogu početi s rezidbom vinove loze krajem zime s planiranim završetkom svakako prije 15. ožujka. Treba znati da pupovi vinove loze značajno stradaju već na temperaturama nižim od -18 ºC, ovisno o otpornosti pojedine sorte vinove loze na pozebu, njezinoj kondiciji, iscrpljenosti posljednjim urodom, trajnijim gladovanjem ili višegodišnjim iscrpljivanjem preobilnim urodima.
Osim toga, otpornost na izmrzavanje ovisi i o trajanju jako niskih temperatura, vlazi zraka te pojavi vjetra. Tako će npr. više stradati vinova loza izložena 4 uzastopna dana temperaturama nižim od -16 ºC, nego ista izložena temperaturi od -21 ºC u trajanju od 5 ili 8 sati. Povećana vlaga zraka povećava štete na niskim temperaturama, jer je voda dobar vodič topline, ali i hladnoće. Isto tako, jak, hladan sjeverni vjetar, u uvjetima ekstremno niskih zimskih temperatura, može još dodatno povećati oštećenje”, naveo je među ostalim.
Stoga, slušajte savjete i sjetite se da je lani snijeg pao u proljeće.
