Ovo ljeto Grenland se našao u središtu pažnje: prvo zbog rekordnih temperatura na Zemlji i posljedicama topljenja leda, a zatim i Trumpovom izjavom o kupovini Grenlanda od Danske
Početkom kolovoza sve je iznenadila vijest kako je u samo jednom danu Grenland izgubio 11 milijardi tona oceanskog površinskog leda – što je ekvivalent količini vode s 4,4 milijuna olimpijskih bazena.
“Grenlandska se ledena ploča obično topi tijekom ljeta, no ove se godine počela topiti već početkom svibnja. Zbog izuzetno visokih temperatura u posljednja tri mjeseca konstantno gubi ledeni pokrov“, rekla je klimatologinja Ruth Mottram s Danskog meteorološkog zavoda.
Sponzorirani članak
iForm traži više radnika na više radnih mjesta - pogledajte uvjete natječaja i ostale detalje
Samo ovog srpnja ledena ploča na Grenlandu izgubila je 197 milijardi tona leda, što je ekvivalent količini vode s 80 milijuna olimpijskih bazena. Klimatologinja Mottram je za CNN rekla kako je u ovo doba godine očekivani prosjek gubitka leda između 60 i 70 milijardi tona.
Još u siječnju u medijima se govorilo o “točki bez povratka“, što znači da posljedice globalnog zagrijavanja možemo tek ublažiti, a kada bi se ostvario najcrnji scenarij, samo zbog Grenlanda, površina svjetskih mora podigla bi se 7 metara.
Uz pomoć aplikacije floodmap, koja koristi Googleove mape i nadmorske visine, Jabuka.tv simulirala je postupni rast površine mora u iznosu od 7 metara za neka od najugroženijih područja.
More bi tako došlo do Čapljine, pa bi tako upravo Čapljina postala pomorski gradić.
U našim krajevima najpogođenija bi bila dolina Neretve. Možda bi nasip između Komina i Opuzena spasio stvar, a možda bi se BiH žalila međunarodnom sudu u želji da dobije drugi izlaz na more? Ostaje za vidjeti što nam donose budućnost, Grenland i ostali ledenjaci svijeta.
