U Čapljinu dolaze živjeti iz cijele BiH: 500 stanova je prodano, gradi se još 161

3515

U Čapljini, ”Cvijetu Hercegovine”, ovih je dana posebno svečano. Uz brojne događaje proteklih dana (a bilo je uistinu programa za one od sedam do 77), Grad danas svečanom sjednicom Gradskog vijeća proslavlja svoj dan.

Usto, sutra (petak, 4. listopada) župa Čapljina proslavlja i svog patrona – Svetog Franju Asiškog.

Mnogi će, koji su posjetili Čapljinu, reći kako je to grad za primjer – od čistoće, do uređenosti, zelenih površina.

U tom se dijelu Hercegovačko-neretvanske županije stalno gradi i radi. Iza Čapljine su višemilijunski uspješno realizirani projekti, posebno kada je riječ o infrastrukturi.
Ulaže se u mlade, obrazovanje…Sve su to razlozi za razgovor s gradonačelnikom Grada Čapljine dr. Smiljanom Vidićem.

Čapljina prvi put obilježava svoj dan kao Grad? Kakvo je ozračje?

”Čapljina je službeno dobila status Grada 16. svibnja. Tada smo upriličili skromnu svečanost prigodom otkrivanja novih ploča na zgradi Gradske uprave. Nismo bili euforični jer Čapljine je odavno urbana sredina s urbanim stilom življenja .Ipak, za prvu svečano sjednicu Gradskog vijeća upriliči smo bogat i sadržajan program. Organizirali smo dvodnevni dječji festival, u sklopu projekta ”I care for Europe”, ugostili ljude iz Italije, Slovenije, Hrvatske i Srbije, šahovski turnir, a tu su i Književni dani posvećeni našem književniku Vladimiru Pavloviću, vožnja biciklima, natjecanje u gađanju glinenih golubova, gastro i enofestival….Kao što vidite, za svakoga je bilo po nešto”.

Slovite kao jedna od najuređenijih, ako ne i najuređenija sredina u FBiH. Kako je došlo do epiteta ”Cvijet Hercegovine”?

”Već sam spomenuo da Čapljina odavno ima izgled urbane sredine. Poznati smo po širokim ulicama, nogostupima, travnjacima, cvjetnjacima, parkovima, nema ”divlje” gradnje. Za takav izgled zaslužni su svi moji prethodnici koji su vodili računa da se poštuje struka prilikom prostornog planiranja. Svakako najzaslužniji su Čapljinke i Čapljinci koji čuvaju i održavaju ono što je izgrađeno i s puno svijesti se odnose prema gradu. Sve to utjecalo je da Čapljina dobije epitet ”Cvijet Hercegovine”.

Što Čapljinu čini europskom, a što joj nedostaje?

”Uz, kao što sam rekao, urbani izgled grada i stil življenja, naša sredina postigla je visok stupanj demokracije, kao društvo vodimo brigu o marginaliziranim skupinama i pojedincima. To nas nekako najviše čini europskim. Ono što nam nedostaje jest činjenica da živimo u neuređenoj državi kakva je BiH”.

Čapljina je, kako ste nedavno i sami kazali, sve poželjnija za život. Kako napreduje stanogradnja?

”Posljednjih sedam-osam godina stanogradnja u Čapljini je u zamahu. Izgrađeno je gotovo 500 stanova i svi su prodani. Trenutačno se gradi 161 stan, a investitori planiraju nastaviti s izgradnjom novih zgrada jer je zanimanje veliko. Zanimljivo je kako kupci dolaze ne samo iz Čapljine nego i iz Mostara, Ljubuškog, Sarajeva… To pokazuje da smo zaista poželjno mjesto za život”.

Istaknuli ste i kako odluke izvan BiH ne treba nužno tražiti u razlozima egzistencije. Po vašem mišljenju, neki odlaze i iz pomodarstva. Zašto to mislite?

”A kako drukčije nazvati kada u inozemstvo odu supružnici koji oboje rade, imaju, za naše prilike, pristojne plaće, imaju kuću, okućnicu… Tu su im roditelji, prijatelji… Naravno da oni koji nemaju posla traže egzistenciju na drugom mjestu, takve razumijem. Žao mi je svakog čovjeka koji ode, mi kao društvo u cjelini, uključujući sve razine vlasti i gospodarstvenike, moramo učiniti sve kako bi se taj trend zaustavio”.

Ne mogu, a ne upitati Vas kako gledate na trenutačnu političku situaciju u državi? A ne (ne)formiranje vlasti u HNŽ-u?

”Već sam spomenuo što nam nedostaje od onog europskog – to nam je politička stabilnost koja podrazumijeva korektnost u odnosima bez figa u džepu. Nažalost, BiH je totalno politički neuređena s mnoštvom, prije svega, moralnih, a onda i političkih karikatura. Živimo u državi gdje se ne poštuju prava cijelog naroda, jasno, mislim na Hrvate. Ipak, ne smijemo se umoriti, ovo je naša država i naša domovina. Hercegovačko-neretvanska županija dijeli sudbinu državne razine vlasti, oni koji se zaklinju u državu najviše rade na njezinu rastakanju ili, bolje rečeno, žele napraviti državu koja će samo njima biti po mjeri”.

Veliki infrastrukturni projekti su iza Čapljine i pred njom? Tu je, primjerice, izgradnja kružnih tokova, prometnica…Uz to, svakako, treba spomenuti i nedavnu odluku prema kojoj se u Čapljini i ponovno može polagati vozački ispit.

Posljednjih desetak godina završili smo niz višemilijunskih projekata, ali to je iza nas pa o tome neću puno govoriti. Osvrnut ću se samo na nekoliko projekata koji su u tijeku. Gradimo kružni tok s fontanom kod mosta Franje Tuđmana, a koji će sigurno biti najljepši u okružju. U izgradnji je i potpuno nova prometnica u gradu sa svom potrebnom infrastrukturom. Asfaltirali smo naselje Bobanovo Selo, Bivolje Brdo, trenutačno radimo u Čeljevu. U tijeku su i radovi na izgradnji sustava za navodnjavanje i odvodnju 1200 hektara obradive površine u tzv. Višićkoj kazeti. Svi ovi radovi su u vrijednosti od oko 100 milijuna KM. Kada smo radili kružni tok na raskrižju u Tasovčićima, uklonili smo semafore, a po zakonu vozački ispit može se polagati samo u onim sredinama koje imaju semafor. Odmah je bilo jasno da će se u čapljini, ponovno polagati vozački ispit, odnosno čim postavimo semafore na nekoliko naših raskrižja, što smo i napravili”.

Europa je pohvalila kao pravi primjer i vaš projekt vodoopskrbe Dubravske visoravni.

”Da, to je bio veliki projekt. Veliki po količini novca kao i po zahtjevnosti za izvođenje. Sve se radilo po pravilima EU-a. Tim ljudima koji je sudjelovao u realizaciji ovog projekta odlično je uradio svoj posao što je EU prepoznao. Osobno sam na godišnjem okupljanju guvernera EBRD-a predstavio projekt, i to kao jedini panelist s područja zapadnog Balkana. Vrijednost projekta bila je 21 milijun KM, a njegovim samo realizacijom ostvarili san žitelja Dubravske visoravni i Zvirovića da imaju vodu iz gradskog vodovoda”.

Više ste puta istaknuli pomoć HN županije u projektima. Možete li nam otkriti neke koji su u planu?

”Za funkcioniranje i razvoj lokalne zajednice jako je važno imati harmoniziran odnos s,kako se to kaže, višim razinama vlasti. Mi u Čapljini zadovoljni smo tom suradnjom, poglavito s Vladom HNŽ-a. Iskoristio bih prigodu i na ovaj način zahvalio, prije svega, predsjedniku Vlade gosp. Nevenku Hercegu, a onda i svim ministrima u Vladi. Zajedno smo uradili dosta projekata, a ono što nas očekuje je izgradnja LED rasvjete, veletržnica, rekonstrukcija sportske dvorane”.

Kakvim biste ocijenili stanje gospodarstva, razvoj gospodarskih zona?

”Čapljina je doživjela sudbinu mnogih gradova u BiH. Tijekom i nakon rata velike tvrtke koje su bile u državnom vlasništvu prestale su s radom ili ako su nastavile, bilo je to sa znatno manjim brojem radnika. Međutim, naši sugrađani pokazali su se jako poduzetnim, otvoreno je više malih i srednjih poduzeća koja, unatoč problemima, opstaju na tržištu. Gradska uprava ima intenzivnu suradnju s našim gospodarstvenicima i uradili smo niz mjera kako bismo im olakšali poslovanje. S obzirom na to da se značajan broj naših sugrađana bravi poljoprivredom, odlučili smo se na već spomenuti projekt Višićka kazeta. Na taj način će se stvoriti uvjeti za još intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Ulažemo puno nade u gospodarsku zonu Zvirovići koja se nalazi uz autocestu na koridoru Vc. Trenutačno radimo na postavljanju infrastrukture, a već je desetak lokacija prodano”.

Koji su prioriteti u gradskom proračunu?

”Teško je reći što je prioritet u proračunu. Za iduću godinu imat ćemo proračun koji će biti razvojni, a važan segment je i njegov socijalni dio. Pripremamo i nekoliko demografskih stavki, izdvajanja za djecu i mladež bit će veća.”

Kakva je suradnja Grada i braniteljske populacije?

”Ova, kao i sve ranije lokalne vlasti u Čapljini, imaju korektan odnos s braniteljskom populacijom. I sam sam bio sudionik Domovinskog rata te sam posebno senzibiliziran na moje suborce i njihove obitelji. Obilježavaju se važni datumi iz Domovinskog rata, organiziramo predavanja djeci o Domovinskom ratu, brinemo se o braniteljima skrbeći se za njihove potrebe bez obzira kakvog karaktera bile.”

A socijalna slika Grada?

”Po stupnju razvijenosti Čapljina spada u srednje razvijene lokalne sredine. Ono što je meni važno jest da iz godine u godinu raste prihod čapljinskog gospodarstva, a raste i broj zaposlenih. Jasno da nikad s tim nećemo biti zadovoljni i stalno ćemo raditi na razvoju gospodarstva”.

Uključeni ste i u stalnu brigu za romsku populaciju na Adi?

”Naši Romi žive u jako lošim uvjetima i potrebna im je pomoć. U suradnji s nekoliko humanitarnih organizacija stambeno smo zbrinuli šest romskih obitelji, dodijelili im zemljište koje oni sada obrađuju, skrbimo se o njima koliko nam to mogućnosti dopuštaju. Nažalost, ima još nekoliko obitelji koje treba zbrinuti. Nastavit ćemo raditi u tom smjeru i nastojati postići što veći stupanj inkluzije u društvo”.

Kakvim biste ocijenili stanje u školstvu na području Grada?

”Imamo tri osnovne i jednu srednju školu, sve srednje škole su renovirane, energetski učinkovite- Konstantno se radi na nabavi novih učila, dajemo stipendije, sufinanciramo doktorske studije, boravak u Studentskom domu u Mostaru. Posebno smo ponosni na naš Dječji vrtić koji po izgledu, učilima i odgojnom kadru spada u vrh ne samo Bosne i Hercegovine nego bih se usudio reći i šire”.

Čapljinci imaju i razvijenu ekološku svijet. Uključeni ste i u Europski tjedan mobilnosti.

”Briga za okoliš visoko je na ljestvici naših prioriteta. Zbog toga na različite načine, kroz ekoudruge, radionice, nastavu u prirodi, podižemo razinu svijesti o važnosti našeg okoliša. Jedan od načina je i sudjelovanje u Europskom tjednu mobilnosti u kojem želimo istaknuti značaj tjelesne aktivnosti vožnjom biciklima. Poruka je jasna: ako ne moraš, idi pješke, vozi bicikl – ne pali auto. Radimo i na utopljavanju zgrada koje su vlasništvo Grada. Gotovo svi ti objekti su renovirani na temelju energetskog pregleda uz ispunjenje svih pravila energetske učinkovitosti. To je prepoznala Europska komisija te ću ja, u ime Grada, 8. listopada u Bruxellesu primiti plaketu koja se dodjeljuje energetski učinkovitim gradovima.”

Čapljina je puna znamenitosti i prirodnih ljepota. Kakvo je stanje u turizmu? Tu su Počitelj, Mogorjelo, most u Klepcima…

”Brojne su kulturno-povijesne i prirodne znamenitosti u Čapljini. Počitelj, Mogorjelo, Gabela, most u Klepcima, Hutovo blato, rijeka Trebižat… Sve to daje nam dobru poziciju za razvoj turizma. Treba još puno raditi na promociji naših ljepota, dovesti još više turista i potruditi se da ostanu više dana. Uvjeren sam da turist u Hercegovini može provest pet-šest kvalitetnih dana. Uz turizam ide i naša bogata kulturno-povijesna baština koju predstavljamo kroz naše KUD-ove, klape…

Kakvo je stanje sa smještajnim kapacitetima za goste i turiste, što je s hotelom Mogorjelo?

”Ovih se dana rješava problem koji je bio vezan za hotel Mogorjelo tako da ćemo nakon renoviranja ponovno imati prelijepi objekt na jedinstvenoj lokaciji. To je važno jer nam trenutačno nedostaje smještajnih kapaciteta premda će i nakon toga problem smještaja ostati. To pokazuje da je Čapljina zanimljiva turistima, vjerujem da će investitori to prepoznati i odlučiti se na izgradnju novih smještajnih kapaciteta”.

Iza vas je i veoma uspješno organizirani prvi Uštipak fest. Što on znači za Grad?

”Iza nas je manifestacija koju smo nazvali Uštipak fest. Odavno razmišljamo da u Čapljini napravimo manifestaciju kroz koju ćemo prezentirati i popularizirati našu gastro i enoponudu s posebnim osvrtom na naša stara jela. Htjeli smo i da naziv manifestacije bude zanimljiv pa smo se sjetili – uštipaka. Na Uštipak festu, koji se odvijao na središnjem Trgu kralja Tomislava u Čapljini, pekli su se uštipci, ali je tu bilo i raznih vrsta sira, pršuta, raštike, brudeta, plotica, zlivka…Pila su se autohtona vina i pivo. Očekivali smo veliku posjećenost, ali se okupilo toliko ljudi da je prvi Uštipak fest premašio i naša najoptimističnija predviđanja. Posjetitelji su došli iz svih susjednih općina i gradova, ali i iz Republike Hrvatske – Splita, Makarske, Dubrovnika… Oko šest tisuća ljudi uživalo je u ovim delicijama, zbog velike gužve čekalo se malo dulje, pa, evo, ovim putem, moja isprika zbog toga. Iduće godine bit ćemo spremni i za više od šest tisuća ljudi. I ne samo da je trg bio prepun nego i svi naši restorani i kafići, u konačnici to nam je i bio cilj. Pokazali smo da Hercegovina ima što ponuditi turistima koji ovdje dođu, a kroz hranu mogu puno i naučiti o nama. Ne mogu, a ne spomenuti Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP), odnosno gospođu Dijanu Bošnjak koja je dala ogroman doprinos u realizaciji ove zasigurno po mnogočemu jedinstvene manifestacije. Svakako zahvala svim izlagačima, kao i onim ljudima koji su satima pekli tradicionalne uštipke”.

Nedavno je završen i prvi kamp za prstenovanje ptica u Hutovu blatu. Ističe se i vaša pomoć u organizaciji.

”Park prirode Hutovo blato naš je dragulj, koji, nažalost, još uvijek nije na razini potencijala. Ono što želimo jest očuvati i zaštititi raznoliki biljni i životinjski svijet Hutova blata, na odgovoran način se odnositi prema prirodi koristeći suvremene tehnologije. Jedna od tih metoda je i prstenovanje ptica, što nam omogućuje bolje praćenje njihovih migracija i životnih navika.

Čapljina se može pohvaliti i jedinstvenim Ljetnim karnevalom. Koliko je njegova važnost za turističku promidžbu?

”Čapljina je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji je članica Europska karnevalske asocijacije. Imamo tradiciju maškaranja kako u pokladne dane tako i ljeti kada se svake godine okupi više desetaka karnevalskih skupina. Dobar dio tih skupina dolazi iz inozemstva pa je to prigoda da razvijamo turizam i prezentiramo ponudu ne samo Čapljine nego cijele Hercegovine”.