Ured predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije organizirao je, u sklopu Međunarodnoga sajma gospodarstva Mostar, Okrugli stol ”Javne politike i znanost kao pokretači razvitka poduzetništva i lokalnih zajednica” koji je dijelom projekta ”Povezani za rast: Zračna luka Mostar kao katalizator poduzetništva i prosperiteta hrvatske zajednice u BiH”, podržanoga od Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske i programa potpore Hrvatima u BiH.
Zbivanje je okupilo predstavnike akademske zajednice, javne uprave, gospodarskoga sektora i lokalnih zajednica u strukturiranom dijalogu o konkretnim mehanizmima transfera tehnologije i znanja prema poduzetništvu i lokalnom razvitku.
Potencijali
Raspravu je otvorila predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, poručivši kako HNŽ ima značajne potencijale, od rastućega akademskog sektora i poduzeća koja se šire na regionalna i europska tržišta do lokalnih zajednica pripravnih za suradnju i uvođenje novih rješenja.
”Sve to postoji, ali još uvijek nedostatno povezano. Nedostaje nam strukturiran, održivi model suradnje, jednostavan mehanizam koji omogućuje pretočiti znanje, istraživanja i stručnost u praktične gospodarske i razvojne projekte. Nedostaje nam most između institucija, gospodarstva i uprave i zato je ovo važan skup. U posljednjih nekoliko godina primjetan je porast istraživačkih kapaciteta u našoj županiji i susjednim područjima.
Privatni sektor kao pokretač
Privatni sektor ubrzano se osuvremenjuje i traži stručne partnere za digitalizaciju i razvoj. Istodobno, EU otvara širok raspon financijskih instrumenata kroz Plan rasta, IPA, Interreg, Horizon, što su prilike koje trebamo iskoristiti”, kazala je Buhač, dodavši kako je postavljeni cilj Okrugloga stola bio utvrditi što svaki od sektora, koristeći postojeće kapacitete, može učiniti odmah.
”Želimo utvrditi modele suradnje koji su provedivi i mogu dati rezultat u kratkomu i srednjem roku. Želimo potaknuti ustrojavanje partnerstava koja će koristiti EU financijske instrumente koji zahtijevaju suradnju i konzorcije. HNŽ može postati prostor u kojemu sveučilište i gospodarstvo surađuju kontinuirano, gdje lokalne zajednice imaju pristup stručnim analizama i tehnološkim rješenjima, a mladi ljudi mogu razvijati svoje karijere znajući kako imaju sustav potpore i perspektivu ostanka.
Ciljevi
To su ciljevi koje možemo ostvariti u razdoblju od jedne do nekoliko godina, uz koordiniran rad i jasnu podjelu odgovornosti”, zaključila je Buhač, naglasivši kako je otvoren niz tema od kojih je neke moguće pokrenuti brzo, neformalnom suradnjom i zajedničkim projektnim aplikacijama.
Nakon prezentacije Plana rasta BiH koju je iznio ravnatelj Direkcije za ekonomsko planiranje BiH Zoran Zeljko, u dvosatnomu radu Okrugloga stola o tehničkim kapacitetima, gospodarskomu razvitku, EU financijskim instrumentima, prostornomu razvitku i inovacijama, s naglaskom na digitalizaciju, turizam i zrakoplovnu industriju, te o potpori poduzetnicima, start-upovima i studentima govorili su predstavnici Sveučilišta u Mostaru i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Marko Odak i Hrvoje Mikulčić, gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, načelnik Kreševa Boris Marić, predstavnik Asocijacije poduzetnika Hercegovine Damir Vidačak te predstavnici hrvatskih tvrtki Urbanex i Genos Sonja Sočivica i Ivana Gulišija.
