BiH ni dijaspora više ne može pomoći – novca značajno manje

326

Godine 2010. preko računa dijaspora je bh. građanima uplatila dva milijuna maraka. Od tada su brojke samo rasle, a prošle godine na računima bh. građana bilo je 2,95 milijardi KM koje su radnici izvana poslali obiteljima i prijateljima za život u BiH, piše Večernji list BiH.

Početkom godine brojne analize sugerirale su da će ove godine brojke ići iznad tri milijarde maraka, zahvaljujući novom useljeničkom zakonu u Njemačku računalo se na nove odlaske i na slanje novca onima koji ostaju, međutim, pandemija je sve poremetila.

Od travnja do kraja lipnja dijaspora je u BiH poslala 220 milijuna maraka manje u odnosu na isto razdoblje lani. Novčane doznake iz inozemstva za navedeno razdoblje iznosile su 554 milijuna KM i ako se ne dogodi neko čudo do kraja godine, a tome se u ekonomiji nije realno nadati, ovo će biti jedna od najlošijih godina za BiH kada je pomoć dijaspore u pitanju.

Sugovornik iz bankarskog sektora kaže da je u BiH od rata na ovamo došlo 50 milijardi maraka koje su obitelj i prijatelji slali ovdašnjim ljudima.

– Tu pričamo i o novcu preko računa, ali i onom koji se daje na ruke. Da su uplate ovako pale u nekoj normalnoj godini, nadali bismo se da je novac ostavljen “na ruke” pa da će to spasiti stvar, međutim, u godini kada naših radnika u inozemstvu zbog različitih restrikcija nema u BiH, situacija je još lošija jer sve to znači da ljudi niti su uplatili dovoljno novca svojima ovdje niti su mogli doći – priča nam sugovornik.

U ranijem intervjuu za Večernji list guverner Centralne banke Senad Softić naveo je da bi smanjenje moglo biti u visini i do 15 posto. Procjene Svjetske banke o padu doznaka na globalnoj razini idu i do 20 posto.

– Riječ je o najoštrijem padu doznaka u novijoj povijesti zbog rastuće nezaposlenosti, pada plaća i gubitaka prihoda tvrtki. Najranjiviji dio radne snage na udare izazvane koronavirusom dolazi upravo iz nerazvijenih i srednje razvijenih država na radu u razvijenijim zemljama – navodi se.

Svjetska banka upozorava da doznake ublažavaju siromaštvo u zemljama s nižim i srednjim dohotkom te poboljšavaju prehrambene i obrazovne mogućnosti ugroženih kućanstava.

Pad doznaka, prema istome izvoru, smanjuje potrošnju u zemljama primateljicama uplata jer će više doznačenog novca biti usmjereno u rješavanje osnovnih životnih potreba. Sve ovo što se događa nezabilježeno je u svjetskoj ekonomiji. U vremenima ranijih kriza zemlja koja bi se oporavila mogla bi pomoći nerazvijenijim zemljama i tako su na jednom načelu solidarnosti i ubrzanoga gospodarskog oporavka zemlje prevladavale krizu.

Međutim, danas je zdravstveni problem sve zemlje učinio jednakima. Kao što navode ekonomski analitičari posljednjih dana, koliko god teška bila aktualna kriza, i na nju treba gledati kao na šansu, a ovo vrijeme iskoristiti za još jače uvezivanje dijaspore i stalnih stanovnika u Bosni i Hercegovini pa da se, umjesto samo u puko preživljavanje, novac iskoristi i za pokretanje poslova u ovoj zemlji, a koji će otvoriti nova radna mjesta te potaknuti i pokrenuti priču o povratku.