Minimalna plaća u FBiH iznosi 406 KM

400

Početkom srpnja prošle godine na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH postignut je konsenzus o povećanju minimalne plaće u ovom dijelu BiH koja već pet godina iznosi 406 KM.

I na tome je sve stalo, osam mjeseci nakon navodno postignutog dogovora socijalnih partnera minimalna plaća ostala je ista. U međuvremenu cijene usluga, hrane, energenata rastu i pravo je pitanje koliko se dana, a ne cijeli mjesec, može živjeti od 406 KM.

Vlada FBiH je ključna u ovom procesu

– Naš prijedlog je da iznos minimalne plaće bude 680 KM i to bez toplog obroka i naknade za prijevoz. Na to ne pristaju poslodavci. Naravno, bilo bi potreno ih u nekoj mjeri rasteretiti nameta kroz reformske zakone o doprinosima, porezu… – kaže Mevludin Bektić u ime Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH).

Smatra da ključnu ulogu u rješavanju ove situacije ima izvršna vlast.

– Vlada FBiH je ključna u ovom procesu. Ona može donijeti propise kojim se podiže najniža plaća. S druge strane, do rasta plaće može se doći općim kolektivnim ugovorom u kojem bi se povećala vrijednost satnice, na što primjedbe imaju poslodavci. U ovom dobu pandemije sindikalni pokret je u svojevrsnoj dilemi na čemu najviše inzistirati, povećanju minimalne plaće ili zadržavaju radnih mjesta – kaže Bektić.

Ukoliko se ubrzo ne poveća minimalna plaća, bit ćemo suočeni s negativnim posljedicama, u bližoj i daljoj budućnosti.

– Iznos od 406 KM “tjera” radnike i mlade ljude iz ove države. Istovremeno, čovjek koji godinama ima plaću od 406 KM, kakvu mirovinu može očekivati? Primat će mizeriju od koje neće moći živjeti i bit će u stanju da mu treba socijalna pomoć od države – naglašava Bektić.

U Udruzi poslodavaca kažu da nemaju ništa protiv povećanja najniže plaće, ali…

Bitno je da troškovi ne rastu značajno

– Nema dileme, svim socijalnim partnerima to je interes. Međutim, naš stav je da troškovi ne rastu značajno. Evo primjera. Ako se podigne plaća za 100 KM, poslodavac ima dodatnih 70 KM doprinosa – smatra Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.

Objašnjava da je problem u neoporezivom dijelu plaće.

– To su naknade za topli obrok, prijevoz, regres… Po radniku u prosjeku radi se o 196 KM. Prema novom zakonu o doprinosima, i te naknade bi se trebale naći u ukupnoj oporezivoj sumi. To se već dogodilo u RS-u, pa zato ovaj entitet ima veću minimalnu plaću koja iznosi 520 KM – naglašava Smailbegović, piše Faktor.