Tijekom 2020. godine, pandemija koronavirusa teško je pogodila sve gospodarske grane, a naročito sektor turizma, kako u svijetu, tako i Bosni i Hercegovini. U cilju revitalizacije ovog sektora, a naročito promocije lokalnog turizma i turizma na otvorenom, Europska unija je u okviru EU4Business podržala projekt ”ĆIRO – Staza svjetske baštine”, s ciljem povećanja broja posjetitelja i poboljšanja lokalnog gospodarstva, kroz kreiranje i uvezivanje sadržaja i ponude duž biciklističke staze otvorene dužinom stare željezničke pruge koja je povezivala Stolac, Ravno, Čapljinu i Mostar.
Prema riječima Ivice Sivrića, vršitelja dužnosti direktora REDAH-a projekt je odmah doživio određene promjene naročito jer je u pitanju sektor turizma.
”Mi smo u jednom navratu tražili određene izmjene aktivnosti u projektu i sad smo nedavno ponovno poslali dodatne izmjene jer nije bilo smisla provoditi neke aktivnosti, a neke se nisu ni mogle provesti sa stanovišta mjera koje su bile propisane u BiH. Projekt je malo kasnio, pretpostavljam da će se malo i produžiti i na kraju će sve biti implementirano onako kako se partneri dogovore i kako te promjene predlože donatoru”, govori Sivrić za Bljesak.info.
Što možemo vidjeti na ovoj trasi?
Iako je dosta zamišljenog još uvijek na papiru, obzirom na okolnosti s pandemijom, prođemo li sada ovom trasom možemo vidjeti napravljenu rekonstrukciju puta na Počitelj brdu u dužini dva kilometra. Poboljšana je komunikacija vrha Počitelja sa cestom Čapljina – Domanovići. Omogućen je određen prilaz i autobusima i osobnim vozilima, ali i biciklistima.
”Urađena je studija, jer smo htjeli vidjeti kako upravljati destinacijom, pa smo uradili studiju elektronska kartica za to područje, tako da imamo smjernice za nekakve druge projekte. Urađeni su određeni dodatni infrastrukturni radovi na javnoj ustanovi Radimlja, na javnoj ustanovi Vjetrenica. Nabavljena je određena IT oprema za njihove potrebe. U tijeku je nabavka određenih bicikla, alata, i prikolica za kula Turist da obogatimo i taj segment ponude. U tijeku su još neke druge nabavke, no ono što je najvažnije to je u procesu. Bilo je planirano da se na pet lokacija postave digitalni info boardovi kao točka interesa gdje će turisti kad dođu na destinaciju imati dodatne informacije vezane za samu stazu. To smo malo promijenili. Info boardovi su zadržani u Mostaru i u Vjetrenici jer su i prošle godine ova dva mjesta imali određen broj turist, pa smo po procjeni svih partnera, išli s tim jer će se najprije oporaviti kad krenu ponovo turisti, dok smo za ostale tri lokacije dali prijedlog a to je ambijentalno osvjetljavanje destinacija”, objašnjava nam Sivrić sve ono što su do sada realizirali u sklopu ovog projekta.
Određeno je i mapiranje dodatne staze u dužini od 90 kilometara jer i Ćirina staza ide klasičnom starom prugom od Čapljine preko Svitave, Neuma, Ravnog, a tek sada dolaze osnovne promotivne aktivnosti koje su bile projektom planirane za ovo ljeto, ali su ih malo, zbog pandemije, pomjerili u jesen.
Ponuda u Ravnom
U projekt koji će kreirati turističku ponudu kojom se posjetiteljima predstavlja nekoliko povijesnih atrakcija a koja se uvezuje s autentičnom kuhinjom i aktivnostima na otvorenom uključeni su i iz Općine Ravno.
”Naša lokalna zajednica je dobila opremljen info centar sa informatičkom opremom, LCD wall displayima kojima će se posjetiteljima omogućiti VR sadržaji, videa, fotografije. Također na djelu novo izgrađene šetnice u naselju Ravno, biti će postavljen info board koji će turistima/posjetiteljima prezentirati Ćirinu trasu i sve atrakcije koje se nalaze na njoj”, govori za Bljesak.info Jelena Senta, pomoćnica načelnika za upravu i društvene djelatnosti Općine Ravno.
Senta dodaje kako je na ovom projektu ostvarena suradnja sa malim gospodarstvenicima, domaćinstvima i OPG-ovim kroz proces mapiranja aktera, što će biti uvršteno u biciklističke rute koje će povezati ciljna područja projekta. Očekuje se da će oni imati koristi pružajući usluge i prodajući proizvode turistima koji posjećuju područje.
Tko posjećuje ovu trasu?
Na upit tko su korisnici, odnosno turisti koji posjećuju ovu stazu Senta odgovara kako su zbog situacije sa koronom, trenutno korisnici uglavnom domaći turisti iz BiH i regije. Iz REDAH-a nam pak govore kako je situacija prije pandemija bila u potpunosti drugačija i po ovom pitanju.
”Evo vam jedan primjer. Gostionica Zavala koja se nalazi pokraj Vjetrenice, mjesec dana prije pandemije, za 2020.godinu imala je rezervacije s bookinga, tj. popunjenost 80 posto od čega su 90 posto bili cyclo turisti iz Europe. I sam vlasnik ove gostionice, kad je krenuo u projekt nije shvatio da je cyclo turizam tako popularan”, govori Sivrić.
Dodaje kako je vrijednost tog sektora turizma u Europi bila preko 40 milijardi eura te da oni žele to iskoristiti tako da određen broj aktera u Hercegovini već godinama radi.
”Pravimo jednu jezgru, uvezujemo aktivnosti, jer smatramo da ne samo cyclo turizam nego i ostale out door aktivnosti i te kako imaju potencijala za razvoj u Hercegovini, ali da ne budu masovne. Možemo se sjetiti što je bilo s raftingom prije 15 godina u Konjicu a gdje je sada rafting i koliko je napredovao. Prije smo imali jedan zip line u Hercegovini, sad ima Široki, Grude, Jablanica. Znači treba pratiti trendove tržišta”, objašnjava.
Podsjećamo, ukupna vrijednost projekta je oko 370.000 eura, od čega je Europska unija u okviru EU4Business projekta izdvojila više od 300.000 eura bespovratnih sredstava.
Projekat provode Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu – REDAH, grad Čapljina, općine Stolac i Ravno, te turistička agencija Kula Turist iz Počitelja, a krajnji korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća, turoperatori, turističke organizacije, udruge, lokalni hoteli, moteli restorani i sportski klubovi.
Kad će Hercegovina stati na noge?
Kada govorimo o povratku turizma, odnosno vremenskom razdoblju koje će Hercegovini trebati da povrati dio kolača koji je izgubila i da nekako stane na noge u turističkom smislu, Senta ističe:
”Kako se pandemija nastavlja, svi svjetski pokazatelji predviđaju da se za 2021. ne predviđa značajniji oporavak ovog sektora, koji ovisi o globalnim putovanjima. Prognoze Svjetske turističke organizacije za BiH su da će broj posjeta u 2024. godini dostići razinu iz 2019.”.
Sivrić pak navodi kako je teško reći, ali da će nam trebat više nego zemljama u okruženju. Prvenstveno zato što BiH kasni po nekoliko osnova za daljnji povratak turizma.
”Osnova stvar je cijepljenje populacije, svi znamo da smo tu na začelju u Zapadnom Balkanu u odnosu na druge zemlje. Već neke druge zemlje u veliko, čak prije tri, četiri mjeseca, su pripremale promociju, marketing i pozivale turiste u njihovu destinaciju, reklamirajući da je njihova država napravila određen broj cjepiva da će prednost dobiti radnici u sektoru turizma. Neki su čak nudili besplatno cijepljenje ili testove za turiste, a mi u svemu tome kasnimo. To je jedan razlog. Drugi je ovo se sve događa nanovo, bilo je globalno i svi se sada bore. Nove metode su tu, novi popusti, nove atrakcije, da bi se vratili stari ili privukli neki novi turisti. Proces će ići malo sporije zato što sigurno oni koji su prije pandemije bili turistički putnici svi se neće ponovno odlučiti da krenu na odmore. Neki se boje manje, neki više, ali će u svakom slučaju ići u one zemlje za koje smatraju da su sigurne. Tu mi moramo malo poraditi, da bi i dalje bili konkurenti sa zemljama u regiji, a da ne govorim da se moramo natjecati sa drugim destinacijama u svijetu”, govori.
Ovakvih regija kao što je Hercegovina, koje se brendiraju kao manje ili veće turističke regije Sivrić tvrdi na svijetu ima desetak tisuća.
”Konkurencija je jaka i moramo više pažnje posvetiti i svemu pristupiti planski, strateški, a ne ad hoc”, zaključuje.
