Nakon iznimno snažnog ekonomskog rasta BiH u prošloj godini, koji je dosegnuo razinu od čak 7,1 posto, u ovoj se, zbog niza čimbenika, očekuje značajno usporavanje rasta ekonomske aktivnosti, i to od tek 2,7 posto.
Ovo je jedna od ključnih poruka koju se može iščitati u novom redovitom izvješću Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana, a koja šalje upozorenje da se regija, pa tako i BiH, u ovom trenutku suočavaju s novim ekonomskim izazovima.
Strukturne reforme
Šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon osvrnuo se na razloge donošenja ocjene o usporenom ekonomskom rastu za ovu godinu, ali je uputio i niz savjeta vlastima u Bosni i Hercegovini koje trebaju usmjeriti svoju pozornost na reformske zahvate koji mogu umanjiti rizike.
Sponzorirani članak
JUR PROM d.o.o. raspisao natječaj za Product managera - traže se 3 izvršitelja
– Neizvjesnost i utjecaji rata u Ukrajini pojačavaju potrebu da vlasti u Bosni i Hercegovini ubrzaju strukturne reforme i vode obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažile povećane rizike, uz istodobno nastojanje da kreiraju ekonomske prilike za svoje građane i postignu otporan oporavak nakon pandemije COVID-19 – kazao je Sheldon.
Ocjene koje se mogu naći u izvješću Svjetske banke morale bi biti znak za uzbunu domaćim vlastima koje energiju i vrijeme trebaju usmjeriti na kapitaliziranje svih pozitivnih rezultata ostvarenih u 2021. godini, a koji trebaju biti polazna osnova za provedbu reformskih zahvata kojima bi se popravilo stanje u poslovnom okruženju, smanjile administrativne prepreke potencijalnim investitorima te u konačnici unaprijedila ulagačka klima. No, nije BiH jedina zemlja s izazovima na tom putu, a koji su došli nakon iznimno uspješne 2021. godine.
Podsjećamo, cijela regija zapadnog Balkana ostvarila je značajne rezultate u protekloj godini, a da je tako, svjedoči i podatak kako je rast BDP-a u ovom području dosegnuo stopu od 7,4 posto u 2021. godini, nakon pada od 3,2% u 2020. Na tržištu rada zabilježeni su značajni oporavci, pa je tako stopa zaposlenosti na zapadnom Balkanu porasla u 2021. godini na povijesno najvišu razinu od 45,8 posto. No, čini se kako ova godina neće donijeti ni približno istu razinu rasta u regiji. Rat u Ukrajini, koji se manifestira i kroz ekonomske tokove, utjecat će na smanjenje rasta. Prema sadašnjim projekcijama, u 2022. godini stopa rasta na zapadnom Balkanu iznosit će tek 3,1 posto.
Novi izazovi
– Unatoč snažnom oporavku od pandemije, zapadni Balkan sada se suočava s novim izazovima čiji utjecaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija – kazala je direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Linda Van Gelder. Kako se uhvatiti u koštac s ekonomskim izazovima, složeno je pitanje.
Van Gelder poručuje kako će zemljama zapadnog Balkana biti potrebna pažljivo promišljena potpora u obliku javnih politika koje će im omogućiti naći izlaz iz ovih kriza. Jasno je kako je mnogo izazova pred zemljama regije, pa tako i BiH, a otežavanje globalne trgovine i daljnji rast cijena energije i hrane samo su neki od njih.
Istodobno, viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od autorica izvješća Sanja Madžarević-Šujster objasnila je kako zemlje moraju usmjeriti javne politike na izgradnju otpornosti i provođenje strukturnih reformi u cilju potpore rastu i prevladavanju kriza. Pritom države regije, s ograničenim fiskalnim prostorom, moraju pažljivo izvagati troškove i koristi od preuzimanja novih financijskih obveza u cilju odgovora na više cijene energenata i hrane, pri čemu bi kao prioritet trebalo postaviti potrebe najosjetljivijih kućanstava.
