U sklopu projekta “Tjedan istraživanja na Neretvi”, koji se održava od 28. lipnja do 3. srpnja u mjestu Ulog, tim od 45 biologa, ekologa, znanstvenika i istraživača iz BiH, regije i cijele Europe, koji želi doprinijeti zaštiti rijeke s aspekta znanosti, boravit će u kampu na Neretvi i istraživati bioraznolikost ovog jedinstvenog riječnog sustava na kome je planirana izgradnja velikog broja hidroelektrana.
Istraživanje organizira međunarodna organizacija Riverwatch u partnerstvu s Centrom za životnu sredinu s ciljem zaštite Neretve.
”Na ovom šestodnevnom događaju istraživat će se flora i fauna rijeke Neretve i okoline, a cilj projekta je skupiti dovoljno argumenata kako bismo pokazali i dokazali koliko je ovo područje vrijedno da ostane sačuvano, a ne da bude uništeno izgradnjom sedam malih hidroelektrana (mHE) koje su planirane uzvodno od mjesta Ulog, a planirane su i tri velike hidroelektrane nizvodno, u Federaciji BiH”, istaknula je u razgovoru za Fenu Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu, koordinatorica “Tjedna istraživanja na Neretvi”.
Sponzorirani članak
Novi akcijski letak u Ax-solingu i na KupiAlat.ba
Rijeke pod prijetnjom hidroenergetskih projekata
Po njezinim riječima, nije samo rijeka Neretva pod prijetnjom uništenja zbog hidroenergetskih projekata.
”Mnoge rijeke već su i uništene. U BiH je do sada izgrađeno 112 hidroelektrana, a još oko 360 ih je planirano ili već u nekoj fazi izgradnje. Definitivno je pritisak na naše rijeke ogroman, a zapravo bi trebalo biti suprotno. Rijeke moraju biti netaknute, ovakve kakve jesu, dostupne građanima da ih slobodno koriste i itekako su značajne za očuvanje biljnih vrsta”, poručila je Ivanić.
Jedan dio istraživanja Neretve već je obavljen, i po njezinim riječima, dobiveni rezultati ukazuju da se radi o nevjerojatnom prirodnom blagu koje mora biti sačuvano.
”Pored Neretve radimo istraživanja i na drugim mjestima, tako smo radili i u Nacionalnom parku Sutjeska gdje smo došli do nevjerojatnih i značajnih prirodnih vrijednosti, zatim istraživanja vrela Sane i kanjona Prizren Grad na ovoj rijeci. Mi praktički radimo na način da pokrenemo inicijativu za zaštitu određenog područja koje je planirano biti zaštićeno prostornim planom, zatim idemo u sam proces bioloških istraživanja čije rezultate kasnije koristimo za izradu studije zaštite određenog područja”, pojasnila je.
Dodala je kako ohrabruje odluka Federalnog parlamenta o zabrani izgradnje malih hidroelektrana na području FBiH.
”U Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojena je deklaracija o zaštiti rijeka BiH, a Parlament Federacije BiH otišao je i korak dalje, te donio jednu ovakvu odluku, što mi svakako pozdravljamo. Sada je potrebno raditi na donošenju zakonskih akata koji će omogućiti da se sve ovo provede u djelo. Samo usvajanje te odluke veliki je korak naprijed. Mi sada imamo i prostora i razloga više pritiskati one koji donose odluke da što hitnije usvoje zakonske akte koji će onemogućiti štetne projekte koji uništavaju naše rijeke”, istaknula je Ivanić.
Gornji horizonti
Ivanić se osvrnula i na projekt “Gornji horizonti” u okviru kojeg se planira preusmjeravanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera.
”Mnogi izvori i ponori bit će uništeni i zabetonirani. Ovakav potez definitivno će imati katastrofalne posljedice po prirodu i stanovnike tog kraja. Doći će do potpune promjene prirodnog okruženja, do promjene klime, uništavanja poljoprivrednih dobara, a najveće posljedice doživjeti će biljni i životinjski svijet”, upozorila je Ivanić.
Dodala je kako je već sada primjetno da vode koje se usmjeravaju prema Bilećkom jezeru smanjuju razinu vode Bune, Bunice i Bregave, a zatim i dotok na ušće Neretve.
”To za posljedicu ima sve veće zaslanjivanje rijeke Neretve uslijed dotoka morske vode iz Jadranskog mora. Najveću korist od proizvodnje električne energije imat će Elektroprivreda RS i Trebinje, dok će se najveće posljedice osjećati nizvodno”, kazala je Ivanić.
Zelena energija može se eksploatirati, istaknula je Ivanić, a da se u isto vrijeme sačuva prirodno bogatstvo za buduće naraštaje.
”Postoje mnogi drugi izvori energije koji nanose manje štete prirodi i ljudima, a mogu proizvesti značajnu količinu energije, poput solarne i vjetroenergije. Isto tako, potrebno je da što više radimo na tome da omogućimo građanima da dobiju neke subvencije kako bi mogli uložiti u sisteme da budu nezavisni, odnosno i proizvođači i potrošači vlastite energije. Najjednostavniji primjer je ugradnja solarnih panela na krovove kuća”, poručila je Ivanić.
