Druga po siromaštvu, a posljednja po stranim ulaganjima, Bosna i Hercegovina bilježi i rekordnu stopu inflacije od 15,8%. Oporavak će, kažu stručnjaci, biti dug i neizvjestan. Politički sukobi svakodnevno pune medijske naslovnice. Teške riječi i zapaljiva retorika.
Stoga, ne treba čuditi što je stranim ulagačima, BiH posljednja stanica u regiji, ali i u Europi.
“Nitko neće uložiti novac tamo gdje je nestabilno. Bosna i Hercegovina je, što se tiče stranih investicija u regiji u najvećem zaostatku. Srbija je tu prvak, u Srbiju se najviše ulaže zbog stabilne političke situacije”, kazao je Momčilo Komljenović iz Sektora za makroekonomski sustav VTK BiH, javlja N1.
Sponzorirani članak
JUR PROM d.o.o. raspisao natječaj za Product managera - traže se 3 izvršitelja
Stručnjaci upozoravaju i na druge probleme. Izostanak domaćih investicija, te prirodu javnih.
“Domaći investitori se suzdržavaju od investiranja zato što se boje za sigurnost investicija. Kada je riječ o javnim investicijama, njih treba promatrati u kontekstu izbornih ciklusa. Uglavnom imamo maksimalne javne investicije kada je riječ o izbornom razdoblju i izbornim kampanjama, od jedinica lokalne samouprave preko županija, entiteta, pa do države”, kazao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Početkom godine i poslodavci su upozoravali na problem ulaganja u državi. Osim političkih rizika, razlozi su i složena procedura s kojom se investitori suočavaju nakon registracije tvrtke te nedostatak radne snage.
“Problem je ovdje kada krenete u realizaciju, kad vam trebaju građevinske dozvole, urbanističke suglasnosti, okolinske dozvole, tada sporost birokracije dolazi do izražaja. To je jedan limitirajući faktor za sve vrste ozbiljno biznisa i ozbiljnih investicija. Evidentno je i da se u posljednje vrijeme sve više i više kompanija javlja s problemom pronalska radne snage. Jednostavno moramo otvoriti mogućnost da se radnici dovedu kako bi naša ekonomija narasla”, kazao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Ali ekonomija u Bosni i Hercegovini ne raste te je i dalje uvozno-ovisna. Tijekom prvih 6 mjeseci ove godine, obim vanjskotrgovinske razmjene povećan je za 41,1%, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je zabilježen porast oba, uvoz je i dalje veći od izvoza.
“Ne radi se o količinskom povećanju niti robnom povećanju, niti uvoza ni izvoza, već se radi o povećanju cijena. Ako se izuzmu inflatorna kretanja u okviru robne razmjene Bosna i Hercegovina za 6 mjeseci, bilježi svojevrstan status quo u odnosu na 2021. godinu”, kazao je Zdravko Marinković, predsjednik VTK BiH.
Uz odlazak radne snage, manjak stranih investicija, te političku nestabilnost, Bosna i Hercegovina suočava se sa rekordnom inflacijom koja je dostigla čak 15,8%.
Neizvjesno je koliko će trebati vremena za oporavak.
